LA VÉRITÉ SUR LES ACCORDS DE BONDO
LA VÉRITÉ SUR LES ACCORDS DE BONDO
Ba ndeko,
Esali mua tango campagne moko ezali kosalema na net que ba Ngbandi na ba Tutsi ba signa protocole d’accord ya kokabola pouvoir wuta 1961, eyebani na kombo ya Protocole d’accord ya Bondo na 1961, selon soi-disant ba déclarations ya Barthelemy Bisengimana, Directeur ya Bureau ya Président de la République wuta mai 1969 tee na février 1977. Na yango, tokotambola kaka na motuna moko : Quelle crédibilité tokoki ko accorder na ba prétendus propos oyo ezali ko relever existence secrète ya accord ya Bondo na 1961?
Ba Ngbandi bazali ba Congolais, bazuami na Nord Ubangi (Sango, Bongo, Bujala, Businga, Bosobolo, Libenge, Mobayi-Mbongo, tee na poste ya Yakoma), district ya Congo-Ubangi, province ya Coquilhatville. Territoire ya Bondo na 1961 ezalaki na kati ya district ya Bas-Uele, na province ya Stanleyville.
Par contre, ba Tutsi bazali ba paya, bawuti na Rwanda. Bango baya na Congo suite na politique ya implantation ba Belges batiaka wuta 1937 tee na 1957 na kombo ya Mission d’Immigration des Banyarwanda (M.I.B.) oyo ezalaki na objectif ya ko acquérir main d’œuvre mpo na ba industries ; mines na ba plantations. Mingi kati na Banyarwanda oyo bazalaki kobengisa na Congo, bazalaki nde ba Tutsi. Ba autorités coloniales belges bayokanaki na chef Hunde mpe bapesi ba paya Banyarwanda biteni ya mabele na Rutshuru mpe na Masisi. D’un côté, ba Belges bazali kokotisa Banyarwanda na cadre ya M.I.B. De l’autre, Banyarwanda mingi bazali kokima nzala, oyo ekotaki epayi na bango na 1905 ; 1928 ; 1940 na 1950 ; ba guerres éthiques kati na bango entre 1959 tee 1962 sans kobosana mobulu ya 1972. Nionso oyo esalaki que basopana clandestinement na ekolo na biso. Mpe tobunga te que tee na 1972 tango bazuaki nationalité congolaise collectivement na cadre ya loi n° 72-002 ya 5 janvier 1972 relative à la nationalité zaïroise, ba Tutsi oyo bayaki na cadre ya M.I.B. bazalaki na statut administrative ya immigrés. Ba misusu bazalaki ba réfugiés politiques na sens ya convention de Genève ya 28 juillet 1951, mpe une grande partie bazalaki ba clandestins. Sika, ndenge nini ba paya bakoki koyokana na groupe ethnique moko ya Congo mpo na partage ya pouvoir politique ?
Na 1961, Tango Colonel Mobutu asalaki premier coup d’Etat militaire na Congo, le 14 septembre 1960, influence ya ba Ngbandi ezali nulle. Sur le plan international, Larry Devlin, Chef ya Antenne ya Central Intelligence Agency (C.I.A.) ou Agence Centrale de l’Intelligence, na Léopoldville (Kinshasa), ayoka soni te, aloba yango polele que ezali ba Américains (ba parrains) na ba Belges (au service des U.S.A.) nde ba simbaki ye makasi. Mpe na plan interne, Armée na groupe de Binza oyo ezalaki na six personnes influentes dont : Damien Kandolo (Otelela, Sankuru), ye moko Mobutu (Ngbandi Bongo), Victor Nendaka (Ababua, Buta), Justin Marie Bomboko (Mongo) na Albert Ndele (Mayombe). Na ba oyo nionso natangi mpe soki tobakisi Cyrille Adoula (Budja), Ngbandi ezali kaka Colonel Mobutu ! Alors, ndenge nini ba Tutsi bakokende ko signer soi-disant accord na groupe ethnique moko ezali na influence te ? En plus, na 1961, Congo ezalaki naino na mbutu mbutu mpe partie ya Bondo kuna, ezalaki na maboko ya gouvernement ya Stanleyville dirigé na Antoine Gizenga. Yango accord ya motindo nini wana oyo kaka Bisengimana abetelaka sete mpe atikala kotanga ba Ngbandi oyo bango ba Tutsi ba signaki na bango te ? Pourquoi na Bondo pendant que ba Ngbandi bazali na espace géographique munene ? Wana ezali kotiya batu na confusion ndenge bamesana. Batika kokosela ba Ngbandi makambo mpo cette histoire ezali kaka na imagination fertile ya Bisengimana !
La réalité dans cette histoire ezali nde lolenge oyo ba Tutsi badiembela na ba origines ya ndeko na bango Léon Lobish Kengo wa Dondo mpo na komatisa mpe ko exploiter na faveur na bango alliance kati na kosangana entre Ngbandi na Tutsi, kosangana oyo na génération elandi, Kengo aye kobotama. Bayebi bizaleli na biso na oyo etali makuela oyo ezali na muana na kati, selon bango mpo jusqu'à preuve du contraire Kengo azalaka Ngbandi te. Akola nde epayi ya ba Ngbandi, nuance ezali nde awa !
Selon légende persistante na classe politique proche ya Kengo, nionso oyo ezali ko remonter na début ya siècle passé. Elobama que koko mobali ya Kengo (un certain Edouard Kengo), c’est-à-dire tata na Marie-Claire Mokandesi wa Gbongo, (mama oyo aboti Kengo) azali Ngbandi. En revanche, koko muasi (Hilda Mokandesi), mama na Marie-Claire Mokandesi azali Tutsi. Bango bakutanaki na Rwanda na bitumba ya première guerre mondiale oyo Allemagne apolaki mpe esalaki que Conseil ya Société des Nations (S.D.N.), ancêtre ya Nations-Unies, epesa ba colonies Allemandes na ba vainqueurs, na cas oyo, Belgique. Mpo na ba oyo bayebi te, Rwanda-Urundi (Burundi) eyaki kokueya na maboko ya Belgique na loi ya 21 août 1923 mpe ba déterminer ba frontières na yango avec capitale, Usumbura, le 31 décembre 1923. Kuna nde ba grands-parents ya Kengo babandi bolingo tee baye elongo na Kota-Koli, esika baboti muana muasi na kombo ya Marie-Claire Mokandesi. Tosuki awa mpo na ba origines ya mama na Kengo, selon ndenge balukaka kolekisa yango en force en oubliant que Belge atikala ko répertorier ethnie Tutsi comme étant une des ethnies ya Congo te mpo yango ezali ya ba paya. En plus, kombo ya Mokandesi, ezalaka te na patrimoine culturel ya Congo. Alors, ebandi boni Ngbandi apesa muana na ye kombo ya ba Tutsi ? Tokoki mpe kopesa fait contraire en disant que ba Rwandais mpe bakoki koloba que bien que Rwanda-Urundi ezalaki sous administration belge, ethnie Luba etikala kozala kuna te mpe kombo ya Tshongo wa Minanga ou Ngalamulume Kafu mu Mbuku ezalaka na patrimoine culturel ya Rwanda te. Ebandi boni Rwandais abota muana mpe apesa ye kombo ya Bakambamba muena Tshididi ?
Eyebani malamu que Marie-Claire Mokandesi wa Gbongo (azui kombo ya Gbongo na authenticité), atikala kobotama na Congo te. Aya koya na mokumba ya muana oyo akobotama na Libenge na kombo ya Léon Lobish, kombo ya tata na ye Juif polonais, médecin Belge, ayebaki ye na Rwanda-Urundi esika akendaki ko soigner batu mpo yango ezalaki sous administration ya Belgique depuis 1923.
Mama Marie-Claire Mokandesi abalani na Kengo Ngbandi Dondo, futur tata ya Goga Lingo wa Dondo, kuna na Rwanda na bozongi na bitumba ya première guerre mondiale (1914-1918). Sima ya guerre, stabilisation na instauration ya paix na front ya est, nde Kengo Ngbandi Dondo ayaki kokumba ye na Congo. Na suka, tokotiela bino témoignage sur procès-verbal esalema na Conférence Nationale Souveraine à ce sujet.
Tata mobokoli ya Kengo nde azali Ngbandi mpe mama na ye aboti ye, azali Tutsi. Justement, mama Mokandesi abandaki kofanda na Bandal Kimbondo na croissement ya ba avenues lac Upemba na Kisundi (en face ya école primaire) na ndaku ya liboso oyo Kengo asomba na Fonds d’avance tango azalaka agent de Parquet na district urbain ya Léopoldville.
LE DUO KENGO-BISENGIMANA: VÉRITABLE PILIER DU POUVOIR TUTSI EN RDC


Mbala eleki, tolobelaki bino ndenge Barthélémy Bisengimana Rwema a participaki na mission sécrète ya ko éliminer Anicet Kashamura en supervisant coupure ya électricité na Costermansville (Bukavu) alors que abandaki kosala na société ya électricité te (REGI.DESO.) mpe azalaki étudiant na dernière année ya génie électrique na faculté ya polytechnique ya universalité ya Lovanium na Léopoldville (Kinshasa). Sima na yango tango akomi ingénieur azui ebonga ya Sous-directeur na Office Congolais ya Poste, Téléphone et Télécommunication (O.C.P.T.T.) mpe groupe de Binza etindaki ye akende kosala troisième cycle na génie électronique mpe na génie ya télécommunication na université Libre de Bruxelles, na Belgique, wuta 1961 tee na 1963.
Awa nde alliance wana efandi mpe na kombo na yango nde na sous-marin e développer eloko mosusu oyo eyaki kokanga biso complètement na mutambu. Pendant que Bisengimana azali kosala ba spécialisations na ye mibale kuna, Kengo, aye ko joindre ye na même université mpo asala ba études ya droit na 1962. Awa nde penza Bisengimana na Kengo bayaki kokolisa amitié na kindeko. Na Bruxelles kuna, Kengo a profita kosala ba recherches oyo e permetaki ye akutana na tata na ye (citoyen Belge) mpe ayeba penza malamu ba origines na ye, Juif Polonais. Tobunga te, Kengo mpe ayaki na makoki ya groupe de Binza. Université wana ezali esika Justin-Marie Bomboko atanga mpe afandisa masolo kuna mpe ba bourses nionso wana ye nde mutu azalaki ko contrôler yango mpo masolo ebandaki kosalama na ministère ya Affaires étrangères.
PERCÉE FULGURANTE DE KENGO AU CONGO
Bisengimana azongi na 1963, a continuer en tant que Sous-directeur na Poste Téléphone Télécommunication mpe tango Kengo mpe asilisi, azongi na 1967. Au lieu azongela mosala na ye en tant que Substitut ya Procureur général près ya Cour d’appel ya Kinshasa mpo akendaki kotanga na Belgique mpo azuaki mise en disponibilité na mosala na ye ya Substitut, non, ba nommer ye mbala moko na janvier 1968, Conseiller juridique na Bureau ya Président de la République. Aye déjà kokuta Bisengimana, Conseiller principal na Bureau ya Président de la République, en charge ya Poste, Téléphone et Télécommunication. Na avril 1968, ba nommer ye Procureur général près ya Cour d’appel ya Kinshasa mpe na août ya mbula moko wana kaka, 1968, akomi Procureur général de la République. Mutu azongaki Substitut ya Procureur général près ya Cour d’appel akomi dans huit mois : Procureur général de la République !!! En d’autres termes, azalaki un des adjoints ya mokonzi ya ba magistrats nionso ya Parquet mpo na ville de Kinshasa mpe akomi mokonzi ya ba magistrats nionso ya Zaïre na espace ya huit mois. Toujours Procureur général de la République, na décembre 1977, akomi Président ya Conseil judiciaire mpe Commissaire d’Etat na justice (Ministre ya Justice) mpe na septembre 1980, akomi membre ya Comité central ya Mouvement Populaire de la Révolution Parti-Etat. Kengo alongue na ebonga ya Président ya Conseil judiciaire, Commissaire d’Etat na justice mpe Procureur général de la République na septembre 1980, kasi atikalaki membre ya Comité central ya M.P.R. Parti-Etat mpe atindami na Belgique en qualité ya Ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya Zaïre na Royaume ya Belgique ; Royaume ya Pays-Bas ; Grand-duché ya Luxembourg (BE.NE.LUXE.) mpe na Communauté Economique Européenne (C.E.E.) avec résidence na Bruxelles.
Avant wana, Bisengimana asila kolongua na ebonga ya Directeur ya Bureau ya Président de la République wuta février 1977, mpe ba remplacer ye na Nimy Mayidika Nimy. Ye, azalaki ko travailler na présidence te, azalaki magistrat (Conseiller) na Cour suprême ya justice wuta 1970, mpe wuta 1976, akomaki Président ya section judiciaire ya Cour suprême ya justice. Bokana W’Ondangela nde akomaki Directeur adjoint, un ancien de la maison, mpo na ko seconder ye.
Tobunga te, Bisengimana atiaki ba membres ya Bureau politique mingi na poche na ye mpo bango nde balekisa loi ya kopesa ba Rwandais nationalité na 1971 na loi 71-002 ya 28 mars 1971 mpe na loi 72-002 ya 5 janvier 1972 oyo na article 15 na yango epesi nationalité zaïroise collectivement na ba Rwandais oyo bazalaki na Congo avant 1950. Sika mingi bazali na Comité central mpe ba ressortissants ya Nord Kivu balembisaki pression te kino loi wana eyaki kokweya. Yango wana neti Kengo azalaki premier Haut magistrat ya parquet mpe Ministre ya justice, mpe na lolenge azali mpe na makila ya ba Tutsi, Président Mobutu a jouaki na politique ya autruche : a feinter ko écarter Kengo mpo na ko éviter ba recours kili kili ya ba Rwandais « Zaïrois » na justice. Or, eloko ezalaki ko intéresser ye ezalaki potentiel ya ba voix mpo na ba probables élections sans pour autant ko se soucier na ba répercutions ya kosakana na question ya nationalité mpe na ba conséquences logiques na yango oyo ememi mboka na biso na nionso oyo tozali ko vivre lelo oyo ! Loi n° 81-002 ya 29 juin 1981, oyo elongoli nationalité collective na ba Rwandais, ekomi promulguer. Sima tosukaki wapi ? Pourquoi atindaki Kengo na Ambassadeur na Tokyo ; Ottawa ; Pékin ; Seoul ; Pyongyang ; New Delhi ; Riyad ; Tripoli ; Lomé ; Cotonou ; Dakar ; Nouakchott ; Addis-Abeba ; Brasilia ; Mogadiscio ; Buenos-Aires, ou Maputo te ? Kengo, Ambassadeur na Bruxelles mpe représentant ya Zaïre na C.E.E. oyo eya komelama na Union européenne. Bisengimana régulièrement na Paris bazali kokutana mpe kokende na Etats-Unis kokutana ba lobby na bango mpe tomonaki retour en force ya Kengo na appui ya mindele. Cette fois-ci, ba bongolaki stratégie na bango ya lutte mpo na nationalité tout en s’activant makasi na ko contrôler économie na finances ya Zaïre mpo déjà Bisengimana na Kengo bafandisa ba ndeko na bango. Pendant que batu bazali kosepela mise à l’écart ya Bisengimana, na kidiba, Kengo azali komata lokola fusée.
Tomata, tokita, poste ya Premier Ministre bango kaka nde bazalaki ko contrôler yango : Bisengimana abeta 8 ans, Directeur du Bureau du Président de la République « Premier Ministre de fait » mpo Président Mobutu azalaki mpe Chef ya gouvernement. Kengo abeta 3 mandats wana epesi 9 ans en tant que Premier Ministre, toloba : 17 ans ya règne ya ba Tutsi na poste ya Premier Ministre !!! Avant wana, wuta lipanda ba Tutsi bazalaki wana !
Donc, ba Zaïrois tango bazali kosepela que Bisengimana alongue na poste ya puissant Directeur ya Bureau du Président de la République, Tutsi power ezali koseka biso mpo en réalité, ezali penza « Déshabiller Saint Pierre pour habiller Saint Paul ». Par conséquent, rien e changeaki mpo ba Tutsi bazalaki toujours na contrôle ya ba leviers ya pouvoir tee na ndenge lelo oyo Président Rwandais akomi ko diriger R.D.Congo. Triste réalité ! Soki penza tosali attention te, mabele na biso eko échapper biso totalement.
Sika, totala selon ba périodes :
Na sortie ya lipanda, seul parti oyo ezalaki véritablement parti politique national ezalaki Mouvement National Congolais (N.N.C.) ya Patrice Emery Lumumba. Nionso etikali ezalaki ba partis ya munoko ya mboka. Kasi, ba immigrés Rwandais basalaki parti politique na kombo ya Centre du Regroupement Africain (CE.RE.A.). Pourquoi basanganaki na kati ya parti politique alors que bazali ba immigrés ? Pourquoi immigré azali na ambition ya ko conquérir pouvoir mpo rôle fondamental ya parti politique ezali nde ya ya kozua pouvoir ? Depuis quand mopaya akoma ko jouir na ba droits politiques na ekolo oyo eyambi ye ? Pourquoi parti politique oyo ezali kobengama regroupement africain dès lors que seuls ba Congolais nde bazali na droits ya kosala politique ? Est-ce que elingi kolakisa que ba Rwandais oyo bazalaki conscients qu’implication na bango na Congo ewuti na « main noire » oyo ebanda kobundisa Congo banda kala ?
1. Anicet Kashamura Shambu

Na première République, membre ya Centre du Regroupement Africain (CE.RE.A.), Ministre ya Information na gouvernement Lumumba.
Na deuxième République, piston, Bisengimana, chargé d’Affaires na Stockholm avec juridiction na Copenhague, Oslo, Helsinki. Chargé d’Affaires na Le Caire avec juridiction na Beyrouth na Ankara. Mpe chargé d’Affaires na Téhéran.
Na période ya M’Zee, na mai 1997, Kashamura aponamaki Président ya Commission ya rédaction ya projet ya nouvelle constitution ya R.D.Congo.
2. Edmond Rudahindwa Mulume Oderhwn
Na première République, membre ya Rassemblement de l'Est du Congo (R.E.CO.), parti satellite ya CE.RE.A., Député national, Ministre ya Mines na gouvernement Lumumba, Ministre ya Mines et Energie na gouvernement Adoula, Président ya Kivu central.
3. Jean-Chrysostome Weregemere Bingwa Nyalumeke
Na première République, membre ya Centre du Regroupement Africain (CE.RE.A.), Ministre na gouvernement Adoula I na II : Agriculture, sima, Justice.
Na deuxième République, piston, Bisengimana, azalaki : Administrateur Délégué général ya Office des Mines d’Or ya Kilo Moto (O.KI.MO.), Administrateur Délégué général ya Office National des Transport (O.NA.TRA.), Directeur général ya Société Africaine d’Explosif (AFRI.D.EX.), Vice-président ya Conseil d’Administration ya Institut de Gestion du Portefeuille (I.G.P.).en charge ya secteur minier. Membre ya Comité central ya Mouvement Populaire de la Révolution Parti-Etat, na mandat ya liboso 1980-1985.
4. Cyprien Rwakabuba Shinga

Na première République, membre ya CE.RE.A., Député provincial, Ministre provincial ya Kivu na Affaires sociales, Travail na Jeunesse. Lisusu, Ministre ya Enseignement, en suite, na Finances. Sénateur mpe Président ya Commission ya Finance ya Sénat.
Na deuxième République, piston, Bisengimana, membre ya Bureau politique, membre ya Comité central ya M.P.R. Parti-Etat, Administrateur Délégué général ya Usine Textile ya Congo (U.TEX.CO.), Administrateur Délégué général ya SOLY BENATAR (Sol.Bena.), Président Directeur général ya Rwakabuba compagnie industrielle et commerciale (RWA.CI.CO.), compagnie na ye. Bisengimana apesa ye concession de 230.000 hectares na Walikale, tango bakabolaki biloko ya mindele na Zaïrianisation.
5. Docteur Médard Gahiga Kari-Ngabo, Médecin vétérinaire
Piston Bisengimana na vie mobimba, Gérant ya concession Nissan-Zaïre ya General Motor Zaïre (Miko ye azuaki concession ya Suzuki na Mini Motor Zaire), P.D.G. ya Africa Mode, Président ya Tubes et Travaux Métalliques (TUBE.TRA.) Zaïre, Secrétaire général ya Association des Hommes d’affaires d’Afrique, P.D.G. ya Trans.Afrika. Compagnie oyo Trans.Africa, yango ezalaki charger na étude ya marché mpe na étude ya ba appels d’offres na kabakata ya projet ya Inga-Shaba. En substance, compagnie oyo ezalaki nde libulu oyo mbongo nionso ya coop. mpo na kozua marché kili kili oyo ba compagnies miyike ya Inga-Shaba ebandaki kokueya. Yango nde ekomisa Gahinga riche mpo ba contrats nionso ya ba compagnies oyo ezali koya kosala na projet oyo, ebandaki kolekela awa. Ainsi, relation d’affaires ya Gahinga na Bisengimana ezali lolola oyo Kengo azali na yango na Djamboleka ; Kanambe na Katumba Mwanke ; Kanambe na Katumbi. Tokozongela Gahinga na bozindo tango tokolobela ba biographies ya baye totangi awa.
6. Etienne Kayitenkore wa Sangano
Piston, Bisengimana na vie mobimba, Administrateur Délégué général ya Ciments du Zaïre (CI.ZA.), Administrateur na Ciments et Matériaux du Shaba (CI.M.SHABA) ; Ciments du Kivu (C.K.I.) ; Ciments-Lacs (CIM.LAC) ; Société Agricole des Cimenteries (SA.GRI.CIM.)
7. Denis Semadwinga Ntare
Piston, Bisengimana na vie mobimba, Administrateur Directeur na Société Zaïroise de Commercialisation des Minerais (SO.ZA.COM.), Conservateur en Chef ya Archives Nationales du Zaïre (AR.NA.ZA.) (tozui domaine sensible mpe stratégique ya ba archives topesi na maboko ya ba paya, sima tobandi kokamua ndenge basila boyeba biso na bozindo), Administrateur Délégué général ya Centre de Commerce International du Zaïre (C.C.I.Z.). Directeur de Cabinet ya Laurent Nkundabatware Mihigo.
8. Victor Prigogine Ngezayo Kambale
Homme d’affaires munene, piston, Bisengimana na vie mobimba mpe na Kengo, métis (tata Belge, mama réfugiée Tutsi). Président Directeur général ya Café, Papaïne , Commerce (CA.PA.CO) ; compagnie d’aviation Virunga Air Charter (V.A.C.) ; Ressource Minérales Africaines (R.M.A.) ; Travel Hôtel (Z.T.H.) yango esangisi hôtel OKAPI na Kinshasa, Park hôtel na Lubumbashi, hôtel Résidence na Bukavu, hôtel Karibu na Goma, hôtel Beni na Beni, hôtel Auberge na Butembo mpe na restaurant la Pagode na Kinshasa ; Ferme des Grands Lacs (F.G.L.) yango esangisi usine ya transformation ya café robusta na Domaine ya Medje na Isiro, plantation Lwashi , Kishengo. Ngezayo azali na cabinet conseil na droit des affaires na Goma. Azali mpe leki ya Albert Ngezayo Prigogine, Homme d’affaires munene, opérateur touristique na Parc national ya Virunga, kolo société Safari Lodge.
9. David Kasuku Wa Ngeyo
Piston, Bisengimana na vie mobimba, métis (tata mundele, mama réfugiée Tutsi). Homme d’affaires munene na Nord-Kivu, Président régional ya Association Nationale des Entreprises du Zaïre (A.N.E.ZA.) na région (province) ya Nord-Kivu, Président ya Association Coopérative des Groupements d'Eleveurs du Nord-Kivu (A.CO.GE.NO.KI.) Association oyo ezali majoritairement constituée na ba refugiés Tutsi. Comme par hasard, yango esalemaki juste na Zaïrianisation, tango Bisengimana akabolaki ba terres agricoles na ba élevages na ba ndeko na ye. Kasuku azali na ba plantations minene na Lwama (Quinquina), Bulengira (thé), Mulimu (thé). Nionso oyo ezalaka ya mindele.
10. Alexis Thambwe Mwamba

Piston, Bisengimana na vie mobimba mpe na Kengo, Administrateur ya Compagnie Belge d'Entreprises Minières (CO.BEL.MINES.), Administrateur Délégué général ya Société Minière et Industrielle du Kivu (SO.M.IN.KI.), Commissaire d’Etat (Ministre) na Tavaux publics na Aménagement du territoire ; Urbanisme na Habitat ; Commerce extérieur ; Transport et Communication. Ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya Zaïre na Rome mpe au près ya Organisation ya Nations Unies pour l’Agriculture na Alimentation (O.N.U.A.A.), Président Délégué général ya Office des Douanes et Accises (OFI.D.A.). Président ya Conseil d’Administration ya ba Instituts Supérieurs Pédagogiques ya Zaïre, Administrateur na Société Nationale des Chemins de Fer du Zaïre ; Banque Commerciale du Zaïre (B.C.Z.) ; Association Nationale des Entreprises du Zaïre (A.N.E.Z.A.) ; Société minière du Kivu (SO.MI.KIVU.) ; Compagnie Générale Minière (CO.GE.MIN.) ; Compagnie Financière Minière et Industrielle (CO.FI.MINES.). Président général ya Union des démocrates indépendants (U.D.I.), plate-forme politique ya Léon Kengo wa Dondo. Yango nde esangisaki ba Kengo’s boys lokola : Christophe Kasereka Kasaï, Miko Rwayitare, Pierre Selemani Mwana Yile, Marco Banguli N’sambwe Mbali, Max Munga Mibindo, Gilbert Kiakwama Kia Kiziki, Pierre Pay Pay wa Syakassighe, Edouard Mambu ma Khenzu, Raoul Isungu ky Maka etc. Tokozongela bango mbala ya sima.
11. Patrice Djamboleka Loma Okitongono.
Piston, Bofossa W'Amb'ea Nkoso na Kengo vie mobimba, Secrétaire d’Etat (Vice-ministre) na Finances, P.D.G ya Office de Gestion de la Dette Publique (O.GE.DE.P.), Commissaire d’Etat (Ministre) na Finances, Gouverneur ya Banque du Zaïre.
N.B. Djamboleka azali leki ya Kengo : mama oyo aboti Djamboleka azali leki ya Marie-Claire Mokandesi, mama oyo aboti Kengo. Alors, Djamboleka akobenga mama Mokandesi, mama kulutu. Kengo akobenga mama na Djamboleka, mama leki tout comme bana na bango bakobenga bango ba papas (kulutu na leki). Par ricochet, esali que, Goga na Djamboleka famille moko kaka quoi !
12. Mushobekwa Kalimba wa Katana

Piston, Bomboko Lokumba Is'Elenge na Kengo vie mobimba, Ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya Zaïre na Pékin avec juridiction na Hanoi ; Pyongyang na Bangkok. Commissaire d’Etat (Ministre) na Transports na Communications ; Santé publique ; Affaires étrangères na Coopération Internationale ; Mines et Energie ; Commerce extérieur ; Enseignement supérieur na Recherche scientifique. Ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya Zaïre na Washington, Ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya Zaïre na Bruxelles avec juridiction na Amsterdam na Luxembourg mpe près ya Communauté Economique Européenne (C.E.E.) na Bruxelles.
13.Tharcisse Habarugira
Piston, Nkundabatware na Ruberwa Manywa, membre ya Rassemblement Congolais pour la Démocratie (R.C.D.), Vice-ministre ya Sécurité mpe na Ordre public ; Ministre ya Défense na gouvernement 1+4. Azali beau-frère ya Djamboleka mpo abali petite sœur na ye. En conséquence, azali mpe beau-frère ya Kengo wa Dondo. C’est la famille !
Sika sika awa, selon maye Bisengimana abandaki ko prétendre na existence ya soi-disant accord ya Bondo, wapi ba Ngbandi na ba postes régaliennes ? Wapi influence ya ba Ngbandi na hégémonie Tutsi na ekolo na biso ? Ba Ngbandi boni ba géra na ba secteurs minier ; financier ; banquier ; ou industriel en complicité na ba Tutsi? Pouvoir yango, selon protocole d’accord ya Bondo ezali kotiya ba Ngbandi wapi mpo toluki, tomoni te ! Totuni lisusu, ba Ngbandi boni bazala ba Premiers Ministres ; Ministres ya Mines ; Finances ; Agriculture ; Gouverneur ya Banque du Zaïre, P.D.G. ya GE.CA.MINES.; P.D.G. ya SO.ZA.CO.MES., ou boni bazua ebonga ya Chef d’état major général ya Forces Armées Zaïroises ?
Soki Maréchal Mobutu a favorisaki ba Tutsi, etali ba Ngbandi na nini ? Akenda, ba Ngbandi batikali na mabele ya ba nkoko na bango mpe bazali wana bakotikala kaka wana mpo ezali ekolo na mabele na bango. Buzoba oyo Maréchal asala etali bango na eloko ata moko te. En revanche, Ba Tutsi bazali ba paya, bazali na plan ya kobotola biso ekolo na mabele ma biso na boluki ko diviser biso na ba faux masolo mpo tobunga nzela pendant qu’objectif ya muana mboka nionso esengeli ezali nde ya kotelemela bango mpo balongwa na mabele ma biso mpe esengeli na biso totikela bango ata eteni moko te tee kino tokotiya bango libanda (Tutsi power). Congo ezali ya biso, ekotikala ya biso, ezali ya koteka te, tout comme ezali ya kokabola na mopaya te !
Patriotiquement,
Emmanuel Kandolo
Conférence Nationale Souveraine
Sous-commission de Nationalité
Procès-verbal d'audition de M. Jacques Gbiando
Recevons ce jour : Monsieur Gbiando Mbusingo Zamba Jacques, Fils de Gbiando André (décédé) et de Kolonda Joséphine (décédée). Fonction : Secrétaire général honoraire du Ministère de l'intérieur. Né à Libenge, le 1er juin 1933. Localité : Zamba (Dondo, Kotakoli). Groupement : Zamba. Collectivité: Mobayi-Mbongo. Sous-région : NordUbangi. Région : Equateur. Religion: chrétien catholique. Adresse: 83, avenue Lowa, n°83 zone de Kinshasa.
Président : Merci d'être venu. Nous avons entendu M. Goga, mais le problème demeure.
Gbiando : Merci de m'avoir fait venir. En recevant cette invitation, je ne voulais pas venir. Je suis de droit le chef de groupement de ce groupement auquel appartient M. Goga. Je suis son grand frère, j'étais, moi, avec lui au grand séminaire. Je l'ai, moi, engagé plus tard à l'Agriculture. Je suis le tout premier Ngbandi à avoir été engagé, avant 1960, dans l'Administration.
Les Kengo, Gyoro, Rodal (Dambana) et consorts se sont des étrangers qui étaient autour du Président Mobutu, ils nous ont barré la route pour occuper des postes importants. Je vais aborder le dossier Lobitsh Léon. Ce que je sais est que Kengo n'est ni Ngbandi ni Zaïrois. Il a seulement été élevé par les parents Ngbandi. Il est de père Polonais devenu Belge, de mère rwandaise, mais élevé par des parents Ngbandi. Ce qui fait qu'un de nos pères qui s'appelait Kengo Ngbandi Dondo, un militaire, est allé au Rwanda et s'est marié à une Rwandaise.
C'est en reconnaissance à son père que Kengo s'appellera Dondo, nom de mon village. Si aujourd'hui, vous avez le problème de nationalité, je crois qu'il y a beaucoup de gens qui devaient s'enfuir ; s'il y a massivité des gens Rwandais Tutsi qui sont arrivés au Zaïre, c'est à cause de Kengo et Bisengimana. Ils ont occupé presque tous les postes de commandement. Bisengimana Rwema devait être remplacé par un ex-abbé du Haut-Zaire qui a été empoisonné par Bisengimana. Litho avait menacé Mobutu pour qu'il mette fin aux fonctions de Bisengimana. Kengo n'a jamais construit à Dondo ni érigé une plantation.
Au moment où je vous parle, tous ses enfants ont pris la nationalité Belge. Il joue avec nous. Moi qui vous parle, je n'ai jamais mis pied chez lui...
Question : Le papa leki de Goga est-il le dernier grand-père de Kengo wa Dondo ?
Gbiando : Je ne connais pas les détails du clan car dans notre grand clan, Goga est de Soboli et moi je suis de Zamba (à Kotakoli) à 30 Km de Kotakoli.
Question : Confusion sur la mère et la grand-mère de Kengo?
Gbiando : Le jeu se joue en ce qui concerne la grand-mère de Kengo. Quand vous trouvez une femme enceinte, on dit que c'est vous. Le militaire a pris la mère rwandaise de Kengo déjà enceinte et a mis au monde Kengo Léon.
Conclusion : Dans la Constitution, il ne faut plus donner des responsabilités à des étrangers dans les secteurs politiques ; l’administration et la diplomatie.
Fait à Kinshasa, le 25 août 1992.
Pour la Sous-commission - Nationalité
Le Rapporteur, Manda La Ngolo
Le Président, Birhumana Mutaraga Mukoma