Overblog
Editer l'article Suivre ce blog Administration + Créer mon blog

Archives

Publié par Messager

Ba ndeko,

 

Joseph Albert Kalonji abotami le, 8 juin  1929 na Bukonde (mission Hemptinne Saint Benoît), na secteur ya Dibanda, na terriroire ya Dibaya, district ya Lulua na Province ya Kasaï. Atangi école primaire na ye kaka na mission wana epayi ya ba sango ya catholique na Bukonde. Tango asilisi kuna, akeyi na Kamponde na Centre agronomique ya université ya Louvain na Congo. (C.A.D.U.L.A.C.) kosala école secondaire. Kuna nde abimaki assistant agronome. Tango asilisi , azui mosala na secteur agricole, sima akeyi kosala na banque na ba assurances. Sima ya wana, aye kozua ebonga na Conseil provincial ya Kasaï mpe aye kokoma expert comptable na  ba Tribunaux ya Kasaï, na 1958. Na ngambu mosusu, abandi kosala mosala na batu ya mission catholique mpo na milulu mia exposition universelle ya Bruxelles na Belgique ya été 1958. A partir ya wana nde ayaki kozua possibilité ya kokende na Bruxelles. Kuna, akoti na université ya Louvain, kasi awumelaki te, azongi na Congo mpe a participe na première conférence ya partis politiques ya Congo na 1959. Membre ya M.N.C na Kasaï. Tango M.N.C. ekabuani, akeyi na ngambo ya ye na M.N.C.- Kalonji mpe asangani na cartel ya ba partis fédéralistes lokola A.BAKO. , P.S.A. na P.N.P. Na décembre 1959 aponami vice-président ya Congres fédéral. Yambo ya kokende na Table ronde ya Bruxelles asali makasi ma bosangisi  M.N.C ezonga liboke lioko, kasi esimbaki te. Akeyi na Tables rondes politique na économique ya Bruxelles. En marge  ya ba travaux ya Table ronde politique a signer accord na février 1960 kati na ba Luba na bena Lulua. Accord yango ebengami accord de Bruxelles, yango nde esengelaki efandisa kimia kati na Baluba na bena Lulua. Sima ya bozongi na R.D.Congo, aye kolonga ba élection législative mpe aponami Député national na mai 1960. Malgré ba divergences na M.N.C- Lumumba, na le fait lisusu ayaki ko combattre M.N.C.-Lumumba, ce dernier a proposaki ye akota na gouvernement na qualité ya ministre ya agriculture. Kalonji aboyaki offre wana sans akanisa malamu na opportunité epesamelaki ye akota na coalition gouvernementale. Tango mobulu ebimi kati na ba Luba  na bena Lulua, Kalonji, akeyi kobatama na Congo-Brazzaville mpo na ngonga mokuse. Sima ya wana, azongi na Kasaï.

Le 9 août 1960, Kalonji asakoli lipanda ya Etat minier ya Kasaï na soutien déterminant ya Forminière, filiale ya Société Générale ya Belgique. Yango nde ebandaki ko contrôler Union Minière ya haut Katanga (U.M.H.K.). Le, 5 septembre ekomi Etat autonome ya Sud Kasaï.  Na octobre 1960, akeyi na Abidjan na Côte d’Ivoire en tant qu’observateur na Conférence de l’Afrique latine na Abidjan. Na janvier 1961, a signer accord militaire na Katanga sécessionniste. Na février 1961, akomi Mulopwe ya Etat autonome ya Kasaï. Na yango, akomi Ditunga (Homme-Etat). Suka suka, gouvernement central ya Cyrille Adoula eyaki kokanga ye na 1962 mpe justice e condamner ye na mbula mibale na ndambu ya boloko. Kuna asalaki ata mbula mobimba te, babimisi ye mpe akeyi na Belgique. Kuna, asali alliance na Moïse Tshombe. A profiter mpo azongela kelasi mpe amikomisi na université ya Mons, mpe azui graduat na ye na sciences commerciales et consulaires. Moyen ya ko continuer tee na licence ezali te mpo Tshombe ayebisi ye bakutana na Espagne mpo esengeli akita na Congo mpo Cyrille Adoula alingi atikela ye ebonga ya Premier Ministre.  Tango asilisi ba examens na ye ya kelasi na juin 1964, Kalonji akiti na R.D.Congo mbangu mbangu, asali parti ya sika ebengami Parti national congolais (PA.NA.CO.), mpe a se rallier officiellement na Convention Nationale Congolaise (CO.NA.CO.) mpe akomi Ministre ya agriculture wuta 10 juillet 1964 tee na 13 octobre 1965. Na Avril 1965 alongi na ba élections législatives mpe aponami Sénateur. Tango Président Kasa Vubu alongoli Tshombe na ebonga ya Premier Ministre, Kalonji atikalaki Sénateur tee na kino Général Mobutu aayaki kokanga Parlement na 1967.  Wuta wana, Kalonji ayaki kobendana na  grand-duché de Luxembourg. Ayaki kozongela politique tango ba nomaki ye membre ya Comité central ya M.P.R. na 1980. A siégea kuna tee na ndenge A.F.D.L. eyaki kokota na Kinshasa.

Esengeli tobunga te rôle néfaste ya Albert Kalonji na liwa ya Lumumba mpe na lolenge gouvernement na ye ya Etat autonome ya Kasaï aboma : Christophe Muzungu, Premier administrateur ya sûreté nationale tango Congo ekomaki lipanda. Lumumba alongolaki Frederic Vanderwel esika wana mpe atie Muzungu (gouvernement nde ebandaki ko proposer nomination na révocation, Président nde a signer décret). Emmanuel Nzuzi, Jacques Lumbala na Jean-Pierre Finant babomaka bango na Etat autonome ya Kasaï. Nionso oyo mpo bazalaki ba collaborateurs ya Premier Ministre Lumumba : Emmanuel Nzuzi, Président ya jeunesse ya M.N.C-Lumumba, Jacques Lumbala, Secrétaire d’Etat na présidence du Conseil des ministres (ye nde a remplacaki Joseph Mobutu tango akomaki Colonel et Chef d’état-major ya A.N.C.), Jean-Pierre Finant, Président ya gouvernement provincial ya province Orientale).

 

Patriotiquement,

 

Emmanuel Kandolo



Ndeko Mokoko Casimir,

 

Merci na ba commentaries osali na lectures ya makambo nakomaki sur Max. nazali parmi batu oyo ba vivres bolingo  oyo Getou na Max bazalaki na yango. Lelo oyo, Getou azali na France mpe a regreta ndenge abandaki kosala Max! Bon, ezali vie, période wana ekoki lisusu kozonga na sima te. Mais, est-il que Getou alingaki ye mingi mpe azali le seul homme oyo atambusaki ye mutu même soki abandaki kobeta ba crocher mua ndambu.

O soulever likambo ya ba loves kilawu, ezali ya solo, ba loves mingi na Kinshasa, ekenda sango. Na oyo otangi nakoki kobakisa love ya Faria na Véronique « Venica », Wemba na Amazone na Sharufa, Jossart na Maguy, etc.

Na interview na lancement ya nzembo petite Zizina, ezalaki retour en force. Wana awutaki ko se renforcer na biloko ya Iyeli « Ebale Mbonge », ba séries ya cirs ya mpeve santu. Effectivement, Max abandaki koloba yango mikolo minso que alingaka Getou mingi. Bien que batikala kobota te.

Otangi Maya ya Simaro, ngai mpe nakotangela yo nzembo ya Ebale ya Zaïre. Ye ayembela yango Jeanne Mbole. Alinga muasi na ye oyo ya mibale makasi koleka même soki bazali na mua na te, bazali kaka na bolingo makasi. Jeanne = Zuani.

Rochereau azalaki na Georgette Mowuwa « Théthé ». Kasi pembeni azali lisusu na Mundi. Elobamaka que ye alingaka Mundi neti akufa !!!

Franco, ya solo azalak na ya Paulina Mpoyo « Paulina masuba ». Ye azalaki moko ya ba mama oyo basalaki lisanga ya bana La Mode. Kasi, bolingo wana ezalaki compliquer à tel point que Franco ayembelaka ye nzembo ya Mamie Majos mpe asenga na Kwami asalela ye nzembo. Nzembo yango ezali Bolingo ya bougie. Yango ezali composition ya Lasitura Jean Kwamy, sur demande ya Franco, na mbokela na propre muasi na ye ma Paulina.

 

…………………………………………………………………………………………………………………………………………..

 

Ndeko Jean-Pierre,

 

Matondo mingi na ba vœux otindeli ngai. Ndima mpe ngai nazongisalela yo  ba souhaits malamu mpona mbula ya sika 2010 ekoya, na makambo manso okosala. Nabosani te promesse nasalakai mpo na lokasa.

Natombeli yo mbula elamu mpe nzotu kolongono. Na profiter mpe mpo na kotombela ba mbokatier banso mingi ya malamu mpe nzotu kolongono na mobu mua sika 2010 ezali koya.

 

…………………………………………………………………………………………………………………………………………..

 

Ndeko A vérifier,

 

Merci na complément sur Bella Bella.

 

………………………………………………………………………………………………………………………………………….

 

Neko Mangembo o oyee,

 

Merci na proposition osali, tokozongela yango mbala ya sima.

 

................................................................................................................................

 

Ndeko Claude Kangudie,

 

Na capter message 5/5.

 

Patriotiquement,

 

Emmanuel Kandolo

Sujet : La motivation politique du refoulement des congolais en 1964 

 

Moïse Kapen Tshombe akendaki na exil na Espagne via Belgique na janvier 1963 tango O.N.U. elongaki ba gendarmes katangais. Akomaki contrait ya kondima Plan U Than oyo esalemaki kobanda fin août tee na début juin 1962. Yango ezalaki mpo na kokotisa kimia na Katanga na masolo ebetamaki kuna kati na Premier Ministre Cyrille Adoula na Président Tshombe.

Sima ya mbula moko na sanza sambo, Tshombe azongaki na Léopoldville le, 26 juin 1964 sur proposition ya Cyrille Adoula. Ye alingaki lisusu ko continuer na poste ya Premier ministre tee na ba élections te. Le, 10 juillet 1964, Premier Ministre Tshombe abandi kokonza gouvernement de transition na kombo ya gouvernement ya salut public. Azalaki ko cumuler ba fonctions ya Premier ministre et Chef du gouvernement  na oyo ya Ministre ya Affaires étrangères na commerce international.

Tshombe ayebaki malamu que implication na ye na na liwa ya Lumumba na rôle a jouaki na déstabilisation ya unité nationale ya Congo na bosali sécession ya katanga na intelligence na ba belges ezalaki de nature ya kopesa image malamu na ye te mpe retour na ye na pouvoir, en tant que Premier Ministre na gouvernement central, ezali kobangisa ba africains nationalistes, progressistes et non-alignés mpo azali pion ya mindele mpe à partir ya R.D.Congo, ezali facile mpo na ko déstabiliser ba pays nionso oyo ezali koboya ordre oyo ba occidentaux balingi efanda. Yango wana abandaki na kolakisa ba signes ya bonnes volonté na libération ya Gizenga mpe koluka lolenge kani ba relations na ba voisins ekoki kozala réchauffer en boluki instauration dialogue na ba rebelles mpo na ko déboucher na réconciliation nationale.  Mpo na kopesa impelsion na politique etrangeres oyo alingaki ko mener, esengelaki akende kokutana na bakonzi ba bikolo biye bibandaki ko douter na sincérité na ye.

 

1. Rencontre ya Mali

Le, 12 juillet 1964, Premier Ministre Moïse Tshombe akeyi na Mali kokutana na Président Modibo Keita na ville ya Koro na Mali. Na masolo, apesaki elaka ya kobimisa na boloko ba nationalistes oyo bakangamaki. En retour, Président Keita andimaki kopesa bango ngunda na condition que basala ba activités politiques ya ko déstabiliser Congo-Léopoldville na sol malien te. Modibo Keita azali Chef de l’Etat ya liboso oyo alakisaki soutien na ye na gouvernement légal et legitime ya Lumumba : A longola représentation diplomatique ya Mali na Léopoldville mpe atindi yango na Stanleyville.

Tango azongi na Léopoldville le ,15 juillet 1964, Premier Ministre Tshombe abimisi  Antoine Gizenga na boloko ya Mbula Mbemba na Bas-Congo. Akangamaki kuna mpo na ba activités politiques na ye en tant que chef ya gouvernement ya Stanleyville. Esengeli toyeba que précédant Premier Ministre, Cyrille Adula, alingaki déjà abimisa ye, kasi Président Kasa Vubu aboyaki. Libération ya Gizenga esalemaki lolenge masolo ma Mali mapesaki ndaka.

 

2. Conférence ya Le Caire

Wuta le, 17 tee na 21 juillet 1964, première session ordinaire ya Conférence ya ba Chefs d’Etats na ya Gouvernements ya Organisation de l’Unité Africaine (O.U.A.) esalemaki na Caire, na République Arabe Unie (R.A.U.). Parmi ba konzi bazalaki kuna : Gamal Abdel Nasser ya République Arabe Unie  mpe pays-hôte, Ahmed Sekou Toure ya Guinée, Ibrahim Abboud ya Soudan, Jomo Kenyatta ya Kenya, Habib Bourgiba ya Tunisie na Hamdou Ahidjo ya Cameroun. Congo-Léopoldville ezalaki inviter te mpo Moïse Tshombe azalaki Chef ya gouvernement mpe ye nde esengelaki a représenter Congo kuna. Ezalaki vraiment surprise te mpo  pouvoir ya Président Gamal Abdel Nasser ya R.A.U. ezalaki na ba relations makasi na oyo ya Premier Ministre Patrice Emery Lumumba. Tango wana ba pays ya Afrique oyo esangaki kuna ebandaki kobengama ba pays progressistes.

 

3. Visite ya Burundi

Le, 22 juillet 1964, Tshombe akeyi na visite officielle na Bujumbura na Burundi. Tango akomi kuna, Mwami Mwambutsa IV Bangiricenge aboyi ko recevoir ye officiellement. Ezalaki kokamua te mpo Burundi na ngonga wana ezalaki une des baes arrières  ya  Conseil National ya Libération (C.N.L.)  na Armée Populaire de Libération (A.P.L.). Secrétaire général des forces armées révolutionnaires et Chef des opérations, Gaston Soumialot Ete Tambwe mpe Lieutenant-général Nicolas Olenga, commandant en Chef nazali souvent ko se replier kuna.

 

4. Camouflet ya Le Caire

Kobanda na 5 tee na 10 octobre 1964, IIème Sommet ya ba pays non-alignés esalemi na Le Caire na R.A.U. Pays organisateur eboyi présence ya Premier Ministre Tshombe soki ye nde a ko représenter délégation ya Congo-Léopoldville. Ya mbala oyo, Tshombe, akeyi Le Caire sans invitation mpe tango akomi kuna, ba konzi bayambi ye malamu na aéroport, kasi au lieu bakumbani ye na ba travaux ya Sommet, balekisi ye na très belle villa oyo batiaki na disposition na ye. Yango ezalaki nde résidence surveillée na Heliopolis na nord-est ya Le Caire. Ba oyo ba visita Le Caire kati na biso bayebi Heliopolis  mpo kuna ezalaka capitale spirituelle ya Egypte ancienne. Ebengamaka mpe Masr al-Gedida na arabe. Ezali kitoko mingi na lolenge etongama : ba jardins kitoko, nzela, ba plantations, architecture ya ba ndaku, ba restaurants na ba cafés bars mpe ba fontaines.

Président Nasser afandisa Tshombe na résidence surveillée durant ba déroulements ya ba travaux ya Sommet ya ba non-alignés. Chaque jour, Tshombe abandaki ko protester kasi, Nasser alingaki kotika ye akende na Sommet te mpo kuna déjà batu lokola ye moko Nasser,  Kwame Nkrumah, Julius Kambarage Nyerere, Fidel Castro, Sekou Toure, Houari Boumédiène, Alphonse Massamba-Débat, Mehdi Ben Barka (invité mpo na ba idées na ye) balingaki te Tshombe asangana na bango mpo ye azali antinationaliste mpe pro-impérialiste.

Tango Sommet esili, sans même akutana na Président Nasser, protocole ya R.A.U. ekumbi Tshombe na délégation na ye na aeroport international ya Le Caire. Yango ezali na Heliopolis mpe 22 km ezali kokabola  Heliopolis na centre ville mpe 40 km ezali kokabola Heliopolis na ba pyramides ya Gizeh. Na aéroport nde bazongiseli Tshombe passeport diplomatique na ye. Comme d’habitude, très calme, Tshombe aloba eloko te, mpe azongi  na Léopoldville. Ekomaki ye na Léopoldville nde akati relations diplomatiques na R.A.U.

 

5.  Brazzaville fief ya C.N.L.

Le, 16 août 1963, Alphonse Massamba-Débat, akomi Président ya Congo-Brazzaville. Le, 3 octobre 1963, Conseil National de Libération (C.N.L.)  ebotami na Brazzaville na  lisanga lia : Christophe Gbenye, André Guillaume Lubaya, Thomas Mukwidi na Emmanuel Longi.

Le, 2 févier 1964, C.N.L. ekabuani na biteni bibale : C.N.L.- Gbenye : Christophe Gbenye, Gaston Soumialo Te Tambwe,  Sylvain Kama, Laurent-Désiré Kabila na  Augustin Assumani Senghie,

C.N.L. - Bocheley : Antoine Gizenga, Egide Davidson Bocheley, Pierre Mulele, André Guillaume Lubaya na Pauline Lumumba.

Président Alphonse Massamba-Débat  azali définie  neti progressiste mpe atikeli C.N.L. liberté totale ya ba activités politiques na ensemble ya Congo-Brazzaville. Tshombe ayebaki que situation wana ezalaki de nature ya ko déstabiliser ba efforts na ye na recherche ya solution pacifique ya règlement ya conflit na Congo-Léopoldville. Gouvernement na ye, emeki kokota en contacte na C.N.L. mpo na ba négociation ya kosukisa rébellion, kasi résultat ezalaki kaka négatif.

6. Sika, ndenge nini gouvernement Tshombe eyaki kozua mokano mua kobengana ba étrangers ?

Suite na isolement mpe ba hésitations ya ba pays progressistes na mises en doute persistantes na ba bonnes intentions ya Tshombe, ye abandi naino ko préparer batu na ba masolo etali ba tueries na ba viols ya ndenge na ndenge esalemaki périodes ya occupation arabe na Congo mpe na lolenge bango bazali exemple te ya progressisme du fait que bazalaki mpe ba occupants mpe ba  imposer batu par la force culture na bango : religion, mode de vie, travaux forcés, etc. Soki détermination ya congolais te, mbele lelo oyo tolingaki kaka tozala na bowumbu na bango.

Na nganbo mosusu, ba contrôles ya légalités ya ba activités commerciales ya ba ouest africains ezali kosalema na rigueur nionso ya loi. Popularité ya Tshombe ematisi lisusu sentiment nationaliste, ba oyo bazalaka na mua tendance ya kondima ba « avocats » ya ba ndingari  bakomi koboya, ba contrôleurs na ba vérificateurs ya l’Etat babandi ko appliquer loi na detail nionso, batu bakomi kanda kanda na ba ndingari na ba musulmans. Mosquée ya Usoke n° 90 ezali lisusu kobelela lisusu ndenge ebelelaka te, ba boubou ekomi kolatama moins, etc. Pendant ce temps,  ba téméraires oyo babandaki kosala ba trafics ya matières premières minières bakweyaki sous le coup ya loi n° 40 ya 20 février 1964 portant interdiction ya séjours ya certains étrangers na ba  provinces ya Luluabourg ; Sud Kasaï, Unité Kasaïenne ; Sankuru ; na Lomami. Ba provinces oyo ezali na kati ya ba zones minières. Mingi bakangamaki.

Le, 19 août 1964, sur proposition ya gouvernement Tshombe, Président kasa Vubu a signer ba décrets présidentiels mibale :

Décret ya liboso. Sont indésirables, ba  ressortissants ya République ya Congo ; Royaume ya  Burundi  na ya République ya Mali y compris na ba réfugiés politiques rwandais nionso.

Décret ya mibale. Ba biens nionso ya batu oyo bazali déclarer indésirables na République Démocratique du Congo, etiami sous séquestre (bakangi yango).

Le,  20 août 1964, gouvernement Tshombe ekati relations diplomatiques na République du Congo, Royaume  ya Burundi na République ya Mali. Mpo na soutien na bango na ba rebelles.

Ba expulsions wana ezalaki na ba conditions moko terribles, humiliantes mpe inhumaines. Babimisa batu na ba ndaku lokola ba malpropres, ba familles ekabuana, batu ba perda ba biens meubles na immeubles mpe na ba économies ya vie na bango. Basi batikala sans mibali, mibali batikala sans basi, bana mpe batikala etike. Processus ya expulsion ebandaki kotikela mutu temps amibongisa te : mibali ya ba Lari oyo bazalaki na bizaleli ya kolata maputa na singlet na tongo ou soki bafandi na ndaku, mingi bakenda ndenge wana mpe na nse ya maputa wana balataka eloko te. Ezalaki spectacle moko ya mawa, de fois maputa ezali kokueya, le temps mutu a ngunzama mpo alokota yango, militaire asuti yango ! Direct, maboko ekomi bobenda singlet. Ba misusu ba pantalons elanda bango na beache Ngobila. Heureusement, ba Léopdvillois misusu bazalaki na solidarité mpe basungaki ba familles ya ba explusés. Na beache Ngobila esika basangisaki batu, désordre ezalaki makasi : ba ndingari misusu oyo bazalaki ba maliens te, baleka na ba expulsions mpo bazalaki en mesure ya ko justifier négligence na prorogation ya ba papiers te mpe mingi ba se retrouva na Brazzaville likolo ya ba tindika wana.

Ba expulsions wana nde efutisa ba Chefs d’Etats Alphonse Massamba-Débat, Mwami Mwambutsa  na Mudibo Keita masumu na bango. Yango lisusu nde ekabola ba familles mpe misusu etikala kosangana te. Plus de 20.000 ressortissants congolais ya Brazzaville bakatisaki, ba Maliens mpe bazalaki ebele mpe misusu batindikaki bango na Brazzaville na mobulu mobulu wana, ba misusu bazelaki ba avions ya Modibo Keita. Ba Burundais bazalaki mingi neti ba Congolais ya Brazzaville na ba Maliens te. Basokwamaki na Léopoldville mpe mingi mingi na frontière nde bazuaki suka na kibota, elongo na ba rwandais. Mpo kuna nde bazalaki ebele.

Sima ya wana nde Tshombe ayaki kokotisa ba gendarmes katangais na ba mercenaires na ye na A.N.C. mpe azuaki lisusu aide ya ba militaires belges, na logistiques américaines mpo na kosukisa rébellion.

Tobosana te que Premier Ministre Tshombe ayaki na équipe na ye ya Etat ya Katanga na Léopoldville : Ferdinand Kayukwa, Chef ya Cabinet, na ba conseillers : Nkashama Nkoy, Colonel Frédéric Vandewalle (ancien reponsable ya sûreté ya Congo-belge), Jerry Puren (ancien Chef ya aviation katangaise), professeur Joachim Frankiel (ancien recteur ya Université d'État d'Élisabethville), professeur René Clemens (auteur ya constitution ya Etat ya Katanga), Jacques Brassine.

 

7. Enlèvement ya Tshombe na Espagne

Algérie ezalaki ko manifester sympathie na rébellion oyo ezalaki na Congo-Léopoldville avant 1965. Algérie ezalaki orienter na socialisme pendant que Congo ezalaki na non-alignement de facade tango ezali ko lutter contre la rébellion.

Tango Général Mobutu asali deuxième coup d’Etat militaire na ye le, 24 novembre 1965, sima ya poso yoko, Tshombe asengi na Parlement mpo akende ko se faire soigner na Bruxelles mpo azalaki koyoka nzotu malamu te. Tango akomi Belgique nde aye koyebisa que asepeli atikala nanu kopema na poto mpo alembi. Wuta wana nde akomaki kobaluka entre Espagne, France, Belgique  na Suisse na cadre ya ba Affaires na ye. Azalaki kaka parlementaire.

Huit mois sima ya prise de pouvoir ya Général Mobutu, ba ex-gendarmes katangais oyo Tshombe akotisaki na A.N.C bazali lisusu komona claire te mpe babandi ko bouler que biliaki bango bikoki mpo neti Tshombe azali lisusu na pouvoir te, Chef d’état major ya A.N.C., Général Louis de Gonzac Bobozo azali na plan ya ko éliminer bango malembe malembe. Alors,  Commandant na bango, Colonel Ferdinand Tshipola, abandi ko bouler ndenge akoki kobimisa mobulu. Abandi kosenga kosenga démission ya Général Mobutu na qualité ya Chef de l’Etat, na démission ya Chef d’état major, Général Bobozo, mpe remplacement na ye na officier katangais. Ba exigences moko difficile ya ko concrétiser. Kasi eyebanaki mpe que liwa ya Major René Wauthier (mercenaire) na ba officiers ya Baka mpe na na représailles ya ba gendarmes katangais na koboma ba militaires ya Baka bien que bazalaki na régiment moko na kati ya A.N.C. Bango bakweyaki na guet apens esalemaki na hôtel des chutes na Stanleyville, esika bayaki sur appel ya Colonel Tshipola. Suite na mutinerie na massacre wana nde Colonel  Damien Tshatshi « le terrible para commando », chef d'état-major ya ba  garnisons ya Stanleyville, ayaki kokutana na liwa tango akendeki kokutana na Colonel Tshipola mpo asenga na ye na batu baye batika ko désobéir. Motindo batu ya Tshipola babomaki Colonel Tshatshi nde eyaki lisusu kotiya feu au poudre.  Suka suka, ba mercenaires ya A.N.C. : Major Robert « Bob » Denard, Major Jean-Pierre Schramme na batu na bango bayaki ko attaquer Colonel Tshipola, sima ya échec ya négociation oyo Premier Ministre, Général Léonard Mulamba na Godefroid Munongo, ex-Président par intérimaire ya Katanga, babandaki ko mener. Notons que ba commandos vert ya Major Jean-Pierre Schramme na ba gendarmes katangais ya Colonel Tshipola bazalaki koyokana ata muke te. Ezalaki mpe occasion epesamaki na Major Schramme mpo a en découdre na Colonel Tshipola. Mutinerie ebandaki le 30 juillet 1966 mpe esili le, 24 septembre 1966. Colonel Tshipola na batu baye bayaki kokima mpe bakoti na Rwanda.

Direction ya sécurité du territoire (D.S.T.), contre espionnage français, ekangi Thierry de Bonnay le, 17 septembre 1966. Ye azalaki ko recruter mpe ko entraîner batu na sol Français, na camps clandestin ya Chandolas (07230) na Ardèche (07) na sud-est ya France.  Coup de filet mosusu esalemaki na Amblimont (08210) na Ardennes (08) na nord-est .Wana, Paul Mushiete nde azalaki ambassadeur ya Congo na Paris.

Pa ailleurs, na Belgique mpe ba arrestations esalemaki na Bruxelles, Anvers na Liège. Kuna, Cyrille Adoula azali ambassadeur ya République Démocratique ya Congo na Bruxelles.

Bien évidemment, na réaction na ba soupçons ekomaki ko peser sur Tshombe, na ba accusations ya presse, ye alobaki que ye ayebi batu wana te mpe wana ezali batu gouvernement ya Léopoldville azali ko recruter.

Na janvier 1967, Bernadin Mungul Diaka akomi ambassadeur na Bruxelles en remplacement ya Cyrille Adoula oyo abengami na présidence.

Mungul Diaka akomaki Bruxelles na ntina mpo sango etambolaki que Tshombe azali ko recruter ba mercenaires. Yango wana abimisaki mutu en tant que Secrétaire national ya M.P.R. mpo akende mission ya ko neutraliser Tshombe. Mungul Diaka, alinga mbongo mpe lokoso na ye eyebana, ayebaki importance capitale oyo mission wana ebandaki ko représenter na miso ya Président Mobutu. Mpe amonaki mosika en terme ya promotion na ba postes minene  mpe kozala pembeni ya mokonzi ba mbula na ba mbula mpo ko mettre Tshombe hors état de nuire ezali grand kata.

Général Mulamba akendaki ko négocier na Rwanda na ba gendarmes katangais ya Colonel Tshipola mpo bazonga na cadre ya réconciliation nationale. Na grande surprise ya batu banso, bakangi bango na Camp Colonel Kokolo mpe procès na bango ebandi le 6 mars 1967 kaka kuna na Camp Kokolo. Yango ebengami,  procès des traitres katangais. Na kati ya procès wana, Procureur général, Joseph Alidor Kabeya, azalaki Ministère public na procès wana. Na kati ya procès,  akotisa Tshombe na kati mpo na haute trahison na atteinte na sûreté intérieure na extérieure de l’Etat. Incroyable ! Nionso oyo sur injonction ya haut commandement militaire. Et pourtant, na procédure pénale nionso, Tshombe azalaki citer te mpo élément ata moko ebandaki kolakisa te que Colonel Tshipola a agir sur ordre na ye!!! Brusquement, kombo ya Tshombe ebimi na kati kati ya procès, Procureur Kabeya abandi ko démontrer sur base ya ba preuves fabriquées ndenge Tshombe a ordonnaki Colonel Tshipola a procéder. Ba relations ya Tshombe na ba sociétés minières belges na ba banques minene ebimi kuna, etc. Colonel Tshipola, Major Mwambu  na Lieutenant Nyembo na batu na bango basusu bazalaki condamner na peine capitale  mpe babomaki bango. Tshombe mpe azalaki condamner na peine capitale. Kasi neti Tshombe azalaki na poto, moyen ya ko exécuter sentence ezalaki te. Godefroid munongo nde azuaki prison ya perpétuité. Union Minière ya Haut Katanga (U.M.H.K) mpe ezuaki condamnation mpo ezalaki en intelligence na ba gendarmes Katangais mpe ezalaki ko financer bango par le biais ya leki ya Président Tshombe, Thomas Tshombe.

Neti condamnation ya Tshombe ekueyaki, ambassadeur Mungul Diaka akendaki na Algérie wuta 6 tee na 11 juin 1967 kokutana na bakonzi ya kuna mpo na kobongisa possible arrestation ya Tshombe, sima ya enlèvement na ye. Wana nde R.D.Congo ekoya ko négocier ba termes ya transfère na ye.

Le, 12 juin 1967, sabotage ya pont ya Lubudi, na Dilolo, na Katanga esalemi. Président Mobutu atindi Justin-Marie Bomboko, Ministre ya Affaires étrangères, na Nations Unies, na New York. Kuna nde Bomboko amemaki ba preuves ya implication ya ba ex-gendarmes katangais na assistance logistique ya ba Portugais na mise en exécution ya plan d’attaque ebengami « Plan Kérilis ». Bomboko alakisi na ba étapes ya plan wana mpe na finalité na yango ya koboma Président Mobutu mpe kozongisa Tshombe na pouvoir na prix ya sang mpe ya déstabilisation ya paix chèrement acquise. Tango asilisi kuna, aleki na Foggy Bottom na Washington (département d’Etat), na Matignon na Paris (primature) mpe na 16, rue de la Loi (primature) na Bruxelles.

Plan Kérilis esalemaki na Agence Aginter Presse, yango ezali na tendance anti-communiste. Agence oyo ezuaki financement ewutaki na Société Générale de Belgique (S.G.B.) par intermédiaire ya professeur René Clemens ya université ya Liège na Belgique, juriste constitutionnaliste oyo nde asalaka constitution ya Etat ya Katanga, Maître Mario Spandre ya barreau ya Bruxelles, na Colonel Fréderic Vandewalle, ancien Chef ya sûreté ya Congo belge mpe ancien conseiller militaire ya Prédirent Tshombe. Intérêt ya S.G.B. na kati ya plan oyo ezalaki kanda ya nationalisation ya  Union Minière ya Haut-Katanga (U.M.H.K.) le, 31 décembre 1966 na hauteur ya 55%. Yango ekomaki kobengama La Générale congolaise des mines (Gécomines). Avant Président Mobutu azua décision wana, S.G.B. esengaki na mindele basala na U.M.H.K. banzonga ba Belgique kobanda le, 22 décembre 1966 mpo gouvernement ya R.D.Congo eyebisaki que le, 31 décembre 1966  na minuit, U.M.H.K. ekokoma ya l’Etat. Yango wana esengelaki koluka ko soutenir plan oyo ekoki ko déstabiliser  pouvoir ya Mobutu mpe koluka kozongisa Tshombe mpo ye mutu abandaki kobatela ba intérêts ya S.G.B. na kati ya U.M.H.K.

Plan Kérilis nde ezongisaki lisusu ba infatigables mercenaires Majors Jean-Pierre Schramme na Robert « Bob »Denard. Bazongelaki musala ya mercenaire mpo na compte ya S.G.B. mpe bakaboli ba fronts : Bukavu na Stanleyville na novembre 1967, kasi  tour oyo ba américains na ba Israéliens bazalaki wana sima ya A.N.C. Schramme apola na Bukavu tee akimi akeyi kobatama na Rwanda. Bob Denard nde azalaki toucher na Stanleyville, bakimi na ye na Rhodésie du nord. Kuna aye kokota na Angola mpo na kobongisa lisusu attaque mosusu na ba gendarmes katangais wuta na Angola, kasi esimbaki te.

Ekomaki Mungul Diaka  ambassadeur na Bruxelles, akutanaki lisusu na incontournable Lawrence (Larry) Delvin.  Yende a recrutaki Francis Bodenan comme homme de paille ya Mungul Diaka. Larry Delvin akutanaki lisusu na Francis Bodenan na Rome mpo na kobenda ye matoyi na réussite ya mission wana mpo ye azali mutu oyo awuti na ba réseaux ya ye moko Delvin. Sima ya wana nde Bodenan akomaki na total disposition ya ambassadeur Mungul Diaka. Apesi ye na bureau na représentation diplomatique ya R.D.Congo na Bruxelles. Kuna nde azalaki na étroite collaboration na attaché militaire ya R.D.Congo na Bruxelles, Colonel Nzabi.  Wana nde abandi mosala mua ye ya ko surveiller ba faits et gestes nionso ya Tshombe. Na yango, Mungul Diaka abandi kosopela Bodeman ba francs belges na ba francs français mpe kolengela ye na nionso.

Francis Bodenan azali mutu oyo ateka molimo mpe prêt na nionso  mpo na mbongo. Azalaki na cassier judicaire mpe awutaki kosala boloko ya 12 ans ya travaux forcés  (boloko) mpo na implication na liwa ya  batu mibale na makambo ya escroquerie na trafic ya minduki. Tango wana, Francis Bodenan azalaki homme de main ya Joseph « Joe » Attia, grand délinquant ya ba années cinquante. Attia abandaka ba sandrouma na ye na  casino Barriere ya Enghien-les-Bains na Seine-et-Oise. Wuta, janvier 1968, Département ya Seine-et-Oise (78) ekufa. Na esika na yango, ba Départements misatu ya sika eyaki kobotama : Yvelines (78), Essonne (91) na Val d’Oise (95) mpe ville ya Enghien-les-Bains eye kokoma na Val-d’Oise. Tango Bodenan akangamaki mpo na implication na ye na liwa ya batu mibale, ye asambisamaki na Cour d’assises ya Versailles na 1957 mpe condamner le 13 décembre 1957. Neti asalaki détention préventive, na prise en compte ya loi 5 janvier 1951, loi portant extension aux condamnés aux travaux forcés du bénéfice de la libération conditionnelle, yango wana Bodenan ayaki kobima na boloko na avril 1966.

C.I.A.  esalaki société moko écran na Lichtenstein, ebengami Société d'Etudes et de Documentation Economique et Financière internationales (S.E.D.E.F.I.). Yango ezalaki une fiduciaire.

Tango Bodenan amikotisi na poso ya homme d’affaires, akomi gestionnaires ya ba fonds privés na Suisse mpe akomi ko prétendre que azali na carnet d’adresses ya malonga ya milieu financier et bancaire Suisse. Na mbongo Mungul Diaka azali kosopela ye, asombi entourage ya Président Tshombe mpo a approcher ye na but ya ko proposer ye investissement immobilier mpe na investissement na domaine ya tourisme na perspective ya  création ya Hôtel ya haut standing na îles Baléares ya Espagne na kati ya mer Méditerranée. Apesani rendez-vous na Tshombe na Palma de Majorque, capitale ya île ya Majorque. Esengeli toyeba que îles Baléares ezali na : Ibiza, Majorque, Formentera na Minorque. Mpo na kolakisa na Tshombe que ye Bodenan azali na ba relations makasi, a corrompre batu ya Tshombe, Marcel Hambursin, conseiller militaire, na couple Sigal. Charles Sigal avocat  ya barreau ya Bruxelles. Bodenan akotisi bango na libenga mpe babandi ko appuyer projet ya Bodenan mpe na ndenge investissement wana ekobotela Tshombe mbongo ebele. Mpo na ko convaincre  Tshombe sérieux ya likambo, alaki ye que administrateur ya S.I.D.E.F.I., Alfred Buehler, mutu atie avion na disposition na bango mpe ye moko akozala wana lobi mpo bakende elongo kosala visite ya site oyo ekoponama mpo na kotonga ba batiments ya hôtel. Ba banquiers Suisse na américain, Jean Baumberger, na Joseph  «Joe »  Davidson bakozala mpe wana mpo ba banques respectives na bango, banque commerciale ya Genève na The First National City Bank of New York ezali intéresser na partenariat na alléchante affaire wana. Oyo nionso elobami le, 29 juin 1967.

Sika, lobi na yango, le 30 juin 1960, jour ya départ na Ibiza, Tshombe aye na ba gardes corps na ye mibale oyo ministère ya intérieur ya Espagne epesa ye Gonzales Santiago na Meana Luis mpe atambolaka na bango esika nionso. Couple Sigal, Marcel Hambursin, Jean Baumberger, na ye moko Francis Bodenan. Alfred Buehler na Joe Davison babangaki koya na rendez-vous wana mpo bayebaki que tee Alger nde sombele suka bisanga. Et puis,  on ne sait jamais na ba socialistes arabes wana et surtout que likambo ya guerre ya six jours ezalaki naino mobesu. Ba américains étant pro-israéliens, C.I.A. ekokaki kozuisa ba agents na ye risque  wana te en plus ya ndenge bazali ba faux patron na banquier.

Na nzela ya bozongi nde Bodenan a passer na action. Abimisi munduki mpe a yebisi na ba pilotes que akumba bango na Alger. Tango avion ekomi na Alger, na aéroport militaire ya Boufarik na 30 km ya Alger, ba militaires algériens babandaki kozela bango. Bakangami wana mpe bakumbi bango na boloko. Sima ya vérification, batiki batu banso, sauf Tshombe na Bodenan.

Nouvelle wana eningisaki Afrique mpe mingi balobaki que sika awa esengeli Tshombe asambisama na likambo ya liwa ya Lumumba. Est-ce Algérie nde ekokaki kosambisa ye ? Pourquoi akangamaki kuna na Algérie ?

Soki tolandi ndenge makamu elekelaki, avant enlèvement ya Tshombe esalema, Mungul Diaka akendaka déjà na Alger mpo na ko préparer terrain (tolobeli yango likolo), akutanaki na bakonzi ya kuna. Algérie eponamaki mpo colonel Houari Boumédiène abandaki ko reprocher Tshombe lolenge asalisaki Mohamed Khider, oyo azalaki trésorier ya Front National ya Libération nationale (F.N.L.), tango akimaki Algérie mpe akeyi kobuaka ngunda na Suisse na 1963. Ye akimaki na quarante deux millions ya francs suisses, mbongo oyo ba pays arabes na ba organisations na batu babandaki kotinda na Algérie na cadre ya lutte ya libération contre France. Na mbongo wana nde akomaki banquier na Genève mpe afungoli banque commerciale kuna. Tshombe a facilitaki ye ba contacts na milieu financier suisse.

Esengelaki R.D.Congo esenga transfère ya Tshombe na Léopoldville. Yango wana Président Mobutu ayaki kotinda délégation composée na : Bernadin Mungul Diaka, ambassadeur extraordinaire et plénipotentiaire ya R.D.Congo na Bruxelles, Madeleine-Sophie Lihau Kanza, Ministre ya affaires sociales, Colonel Alexandre Singa, administrateur en Chef ya sûreté nationale, Joseph Alidor Kabeya, Procureur général, na ba agents secrets : Saidi, Kambale na Katuta.

Ezalaki curieux Bernadin Mungul Diaka azala Chef ya délégation ewuti Kinshasa mpo na kati na yango, Ministre azalaki. Eyebani malamu que na ordre protocolaire, ministre azali likolo ya ambassadeur. Bon, neti ye mutu azalaki metteur en scène ya enlèvement ya Tshombe, esengelaki azala na tête ya délégation mpo wana ezalaki dossier na ye kobanda ebandeli tee suka. Mungul Diaka a mena ba négociations ya transfère ya Tshombe na Léopoldville ye moko sans kutu akotisa batu ya délégation oyo bayaki na ye na Alger. Abandi ko forcer la main na gouvernement ya Alger, sima ya wana  atiki délégation congolaise na Alger, akeyi na voyages na ba pays arabes mpe na ba capitales européennes mpo na kosenga bango ba convaincre Algérie e fléchir na position na yango. Nionso oyo azalaki kosala yango mpo alingaki ezala réussite na ye moko que akangi Tshombe mpe azongi na ye na Léopoldville. Au fait, na contexte ya guerre ya six jour du 5 juin au 10 juin 1967 Algérie, ekomaki ko exiger na R.D.Congo ekata relations diplomatiques na coopération militaire na Israël mpe R.D.Congo endima polele kolanda lokolo lya politique étrangères ya ba pays dits révolutionnaires progressistes tout en prenant soins ya ko accorder amnistie générale na ba rebelles banso sans exception.  Ezalaki très difficile R.D.Congo endima ba conditions iye mpo makambo Algérie ezali kosenga elingi koloba que R.D.Congo esuta Etats Unies na Israël pendant que bango nde basimbi régime ya Général Mobutu.

Cour suprême ya Algérie elobaki que Tshombe akoki ko sambisama na Algérie te mpe endimi transfère na ye na R.D.Congo. Kasi, yango esalemaki sans intervention ya Procureur Joseph Alidor Kabeya mpo Tshombe aboyaki ye azala mpo azali membre ya famille élargie na ye. En réalité, Tshombe ayebi malamu que Procureur Kabeya nde akotisaki ye na procès Tshipola mpe asengaki condamnation na ye à mort tout comme asengaki mpe azuaki condamnation à mort ya Colonel Tshipola. Kasi andimaki kosolola na Colonel Singa mpo na koyebisa ye que alembi na makambo manso ezali koyela ye.

Na ngambo mosusu, Bodenan atikalaki na détention sur demande ya ba autorités espagnoles na enlèvement ya ba policiers na ye oyo bazalaki charger na sécurité ya Tshombe. Sima ya mbula mibale na sanza motoba nde asambisamaki na Suisse.

Tshombe atikalaki na Alger tee na ndenge ayaki kokufa le 30 juin 1960, officiellement na attaque cardiaque. Ba konzi ya Algérie bazongiselaki famille na ye, nzotu na ye. Eyebani te soki vraiment bango basengaki autopsie mpo bayeba au juste akufaki na nini ? Président Tshombe akundama na Bruxelles, na cimetière ya Etterbeek.

Sima ya wana, récompense na mbongo epesamaki na Mungu Diaka mpe Président abengisaki ye na Kinshasa mpo bakokaki kosalela ye mabe na batu ya Tshombe na Bruxelles. Aye kopesa ye ebonga ya Ministre ya Education nationale. Francis Bodenan ye azuaki likonda na ye (elobama que azuaka 1.000.000. $Us). Ba acteurs misusu lokola Paul Davister na Larry Delvin, bango bamesanaki déjà na ko nager na kati ya mbongo na ba largesses kili kili Président Mobutu abandaki kosokola bango.

Wana ezalaki maye nazalaki na yango na kobakisa na oyo ndeko alobi.

 

Patriotiquement,

 

Emmanuel kandolo

 

…………………………………………………………………………………………………………………………………………………..

 

Sujet : Passe et actions politiques de Mobutu

 

Ndeko Papapoto,

 

Merci na ba réponses opesi kasi ba précisions  ezali mingi te. Soki totali malamu obandi nde ko se contredire dans la mesure où mbala eleki olobaki yo moko que Mobutu azalaki étudiant libre. Natunaki yo soki étudiant libre ye nde nani mpe nalandisaki na mituna misusu, kasi osilaki koyanola te. Lelo obongoli maloba ma yo , ekomi lisusu que Mobutu azalaka inscrit na université te. Soki azalaki inscrit te, pourquoi ozali kopesa raison plausible oyo esalaki que akota na université te ?  Olobi te pendant séjour na ye na Bruxelles na septembre 1959 tee na mai 1960 tango Table ronde économique esilaki, abanadaki kosala nini ?

Tala, soki ozali kolobela histoire ya ekolo na yo, salaka ngele makasi na ntina ya koboya kobungisa baninga. Ozali kolobela  mbula 1958, pendant que Thomas Kanza asi asilisaki wuta na 1956 na université catholique ya Louvain. Na 1958, seul Justin-Marie Bombomko nde azalaki étudiant na Sciences politiques mpe akomaki déjà na dernière année (1958-1959) mpo na juin 1959 nde azuaki licence na ye. Ye azali congolais ya Kinshasa ya liboso oyo asilisa kuna na U.L.B. Par contre, Emile Adolphe Disengomoka ye atanga université na Belgique te. Azalaki na Ecole Normale de l'Etat ya Nivelles. Kuna nde abimaki regent (instituteur ya école secondaire) na 1951. Awa nazali ko saluer ba qualités intellectuelles, morale na ensemble ya œuvre littéraire na ye.

Olobeli ba archives ya U.L.B. na 1958, olakisi yango te !!! Olobeli ba congolais oyo bazalaki kuna na 1958, otangi ba kombo na bango te. Ndeko, lolenge oyo ozali kolobela U.L.B., on dirait que yango ezalaki sukisa ya université na Belgique. Tuna baye batanga na Belgique ou awa na France to kaka na Europe, bakoyebisa yo ndenge ba belges bango moko babandaki ko se moquer na yango , en disant que yango etikala kobimisa Premier ministre ya Belgique te. Nayebi te soki mikolo oyo un ancien ya U.L.B. akoma Premier Ministre ya Belgique. Neti ozali na accessibilité ya ba palmarès ya U.L.B. okoki ko vérifier soki tendance wana ebonguama !!! Soki moyen ezali, est-ce que okoki kopesa ngai kombo ya chercheur na yo ya France ?

 

1. Force publique

Nazali kokamua  lolenge ozali kondima makambo prêtre catholique alobi sur Mobutu mpe na ba soi-disant raisons ya recrutement na ye na sûreté belge na C.I.A. Soki l’enfant Mobutu avait tué une personne, ndenge nini te ebenana te mpe ba autorités coloniales bakangaki ye te ? Okozala d’accord na ngai soki nayebisi yo que na 1950, tango Joseph Mobutu azalaki incorporer na Force publique, azalaki lisusu enfant te !!! Soki avant wana, l’enfant qu’il n’était plus abomaki mutu te, elingi koloba que akokaki lisusu koboma mutu te na enfance na ye mpo yango elekaka wuta  1948. Sika oyo, yebisa ngai, le fameux passé ya Mobutu, enfant assassin ou enfant tueur, ezalaki nini au juste ? Nazali ko reprendre yo : « Quand on lui demandait de tuer… ». Loba naino, de tuer avant son recrutement ? Pour ton information, avant independance ya Congo, Mobutu azalaki na passé irréprochable : aboma mutu te, asala ba activites subversives te, asala boloko te, abandaki kotosa bakonzi, mpe fîche na ye na sortie ya Ecole centrale ya Luluabourg ezali koloba en sa faveur.  S’il te plaît, meka ozonga na contexte ya réalité ndenge ezalaki mpe elekelaki na ba années avant indépendance. Tika komonela Mobutu en fonction ya maye manso ya mabe asali tango akomaki na pouvoir. Sala mua effort ya kozala na mua rappel wana na jugement na yo.

 

2. C.I.A.

Reprises ya quelques lignes ya mémoire ya Allan Dulles sur ba qualités oyo C.I.A. emonaki na Joseph-Désiré Mobutu, elakisi que azalaki un homme intelligent oyo azali ko assimiler parfaitement maye bazali kotangisa ye. Epesami na mutu nionso te kozala un très bon agent double mpe Ko jouer na deux casquettes : gouvernement congolais mpe na C.I.A. na sûreté belge, sans pour autant apesa occasion na ba autorités ya ekolo bakanga ye, ezali ba qualites exceptionnelles oyo epesami na mutu nionso te.

Pour ton information, Antoine-Roger Bolamba nde a présentaki Mobutu na Lumumba na 1957. Wuta wana nde Mobutu akomaki séduit na Lumumba mpe sympathisant ya M.N.C. wuta na 1958.  Nakoki meme kobakisa ye c’est le seul oyo ayekolaki Lumumba makasi mpe ayebaki kolanda lokolo na ye. Il suffit kotala Mobutu kobanda na dix premières années kobanda na 1965 tango azuaki pouvoir mbala ya mibale.

 

3. Grand Kallé

Grand Kallé akokaki kobengana Joseph-Désiré Mobutu na miziki na ye te mpo na époque African Jazz esalemaki, na 1953, Mobutu akomaki déjà Sergent  mpe akosala na Bureau ya opérations ya quartier général ya Force publique. Tango azongi na vie civile, na 1957, O.K. Jazz esi ebotamaki wuta 1956 mpe akomaki fan na yango. N.B. Ata lelo oyo, pays nini ya monde oyo yo oyebi musicien azua audace ya kobengana haut gradé ya armée na miziki na ye ? Ozali un peu ko s’imaginer un Général ya armée batiya ye libanda ya miziki na musicien sous prétexte ya vie privée na ye ? Ata soki Mobutu azalaki Général tango wana te, kasi azalaki haut gradé ya mutu moindo na Force publique. Natiki yo o évaluer nanu kilos ya décision ya nduliste !!!

 

4. Les politiques congolais

 Où est le rapport entre collaboration ya Mobutu na sûreté  belge na C.I.A.  na Barthelemy Bisengimana ?

 

……………………………………………………………………………………………………………………………………………….

 

Ndeko Anaclet

 

Edourad Mokolo wa Mpombo abotami le, 31/05/1944 na Mbandaka. Eketebi, Molongya na papa Loteteke, grand frère ya Mokolo mpe mobali ya mama Molegbe, bazali ba kulutu ya Mokolo, mosika penza. Ye,  Mokolo,  azali masua ya Mobutu te. Azali leki na ye mosika. D’ailleurs, Président Mobutu abandaki ko considérer ye boye.  Na Mbandaka nde  Mobutu ayebaki Molongya mpe tata na ye azalaki assistant médical.

Il est vrai que Belgique esali mingi na promotion ya Lumumba. Michel Regolem, Directeur ya Brastan (Unibra) ou brasserie de Stanleyville,   nde a recommandaki Lumumba na Bracongo, epayi ya Gilbert Roland. Bracongo ebandaki kosala bière Polar. Par contre, Brastan ebandaki kosala bière Stanor (ndeko Jean-Pierre, muana boyoma abungi réputation ya bière oyo te). Gilbert Roland nde akomisaki ye responsable commercial mpe na objectif ya ko promouvoir produit ya sika, bière polar. Lumumba a réussir mission na ye mpe Polar etambolaki makasi. Na cadre ya politique commerciale, abandaki kokabola ba bons d’achat ya bière na ba buvettes ya Léopoldville mpe kosala publicité oyo eyaki komatisa ba ventes ya Polar. Mpe na chiffre d’affaires ya Bracongo.

Emploi ya Lumumba na Bracongo ezalaki a aucun moment en rapport na ba activités na ye politiques. Mundele asukaki mayele mpe sango ebandaki kotambola na Léopoldville que Polar ezali bière ekomisaka mibali impuissants. Kasi tango Lumumba ayaki kosimba commercialisation na yango, na kobenda batu na publicité na yango mpe na ba offres oyo ebandaki kokende na consommation na yango, mundele akamuaki ye moko mpe amonaki que maloba ya Lumumba sur Polar nde ematisaki Bracongo. Lumumba asala ba études minene ya commerce, économie ou ya communication te. Azaki tout simplement na don na charisme ya kobenda batu na intérêt ya message oyo ye abandaki ko véhiculer. Soki na tango wana ba débats contradictoires ezalaki kati na ba politiciens ou na mindele na ba radios na télévision (na métropole), tolingaki lisusu tomona lolenge alingaki azalakisa sens ya ye ya kobotama na communication. Na oyo etali ba choix politiques na ye, tokolobela yango na biographie na ye.

Ndeko Anaclet, Léopold II azalaki na idée ya ko émanciper congolais te ni même ya kosala œuvre malamu mpo na Congo. Tika koloba boye !!! Eloko ebandaki ko intéresser Léopold II ezalaki richesse ya Congo. En revanche, na ba photos namoni na lien otieli biso, Eluki nde tomoni au lieu de Makusa.

Na oyo etali université na Congo, yeba que yango esalemi wuta 1954. Baye basilisaki na Fondation Médicale de l’Université de Louvain au Congo (FO.M.U.L.A.C.),  na Centre agronomique de l'université de Louvain au Congo (C.A.D.U.L.A.C.) bazalaki nde assistants médicaux na ba assistants agronome. FO.M.U.L.A.C., C.A.D.U.L.A.C. na Section administrative et commerciale ya Kisantu nde eyaki kokoma Centre universitaire de Lovanium na 1948. Pour la petite histoire, FO.M.U.L.A.C esalemi na 1927 mpe e former ba assistant médicaux ya liboso na 1937. C.A.D.U.L.A.C. esalemi na 1932 mpe ebandi ko former ba assistants agronomes na 1939. Section administrative ya Kisantu ebandi na 1945 mpe ebimisi ba diplôme ya liboso na 1951.

Soki Kisantu ezalaki na niveau universitaire, ndenge nini Marcel Lihau akotaki na premier année graduat na 1955-1956 na faculté ya droit ya université catholique ya Louvain ? Pourquoi Justin-Marie Bomboko akotaki na premier année graduat na 1955-1956 na faculté ya Sciences politiques et diplomatiques ya université ya Bruxelles ? Alors que bango mibale basilisaki na école administrative et commerciale ya Kisantu  !!! Albert Kalonji  akotaki na école moyenne d’agriculture ya Kamponde (C.A.D.U.L.A.C. - Kamponde). Par ailleurs, premier diplôme ya université na faculté ya sciences agronomiques, ezali papa Pierre Lebughe, ingénieur agronome wuta 1959. Na médecine nde ezalaki ba papa Marcel Tshibamba na Félicien Ilunga na 1961. Jean Nkodi nde akendaki kosilisa na France na 1963.

Yoka ndenge ba compatriotes oyo ba vivaka Lumumba, ndenge balela ye : African Jazz - MNC Uhuru (Joseph Kabasselé) 1960, African Jazz - Vive Patrice Lumumba (Vicky Long 

M.N.C. Uhuru ezali ya Joseph Kabasele « Grand Kallé ». Vive Patrcice Lumumba ezali ya Victor Longomba « Vicky » .

 

Patriotiquement,

 

Emmanuel Kandolo


 

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article
Q
The ink won’t soak through or smudge once dried.
Répondre
X
Think kale chips, cookies and granola.
Répondre
D
<br /> Bonjour chers mbokatiers,<br /> comme j'ai deja eu a le dire une fois,j'aime beaucoup ce blog qui me permet d'avoir un certain regard sur le passe de notre cher pays.<br /> j'ai lu avec interet cet article et les commentaires reponses.un a particulierement retenu mon attention c'est celui de mr. Claude Kangudie au sujet des elements audio sur la pacte de<br /> Ntenda.j'aimerais si possible,comme lui meme a exprime sa disponibilite sur ce fait,ecouter ces elements.<br /> dans l'attente d'une suite favorable,je vous remercie d'avance.<br /> bien a vous.<br /> Delman<br /> <br /> <br />
Répondre
M
<br /> Mon Frere Anaclet,<br /> Bonne annee 2010, lelo ezali mokolo oyo balimbisaka baninga, nakosenga na yo obosana manso malekaki na mobu ya 2009. ata soki ndeko na biso Kandolo a maltraitaki yo, nakosenga na yo na kombo ya<br /> bana nionso ya Congo, obosana likambo yango, na famille basuanaka, mpe babundaka, esukaka kaka boyokana. Eloba vieux Ngunza Karl i Bond, ON NE CHOISIT PAS SES FRERES, C'EST DIEU QUI LES IMPOSE.<br /> Tozali biso nionso bandeko. lisusu losaka na yo mpe na na ndeko Kandolo, elongo na ba Mbokatiers banso, nakosenga na bino mibale, boloba lisusu sujet oyo te. Nabanzi toyokani, mpe boyokeli ngai wa<br /> bino ndeko.<br /> Congolaisement, MATALA NZAMBI.<br />  <br /> <br /> <br />
Répondre
A
<br /> Emmanuel kandolo,<br /> <br /> <br /> Nazali kosala objet ya banissement,mot moko terrible de la part ya ba démocrate,il parait que nazali pornographe! Kasi na sepeli ndenge o répondre ngai. Na yebi te soki nakoki ko sala pareil.<br /> Ndeko kandolo olingi kozua baninga na tina moke tango bango bazali kokumisa yo,ezali malamu te. Na eyano opesi ngai oyebi malamu na motuya ya mbula ngai nazali na yango nakoki ko tiya Mokolo<br /> Edouard Masuwa ya Mobutu te. Mokolo asilisi kelasi na ba année soixante-dix,en tout cas abandi mosala na années wana.<br /> Oyo yo oyebi te baninga bakoki koyeba yango. Ezali secret po na personne que Mobutu azalaki exclu de l'école mpo akendeki Kinshasa. Moto ayebisaki mpe a divulguer na ba sango voyage ya<br /> Mobutu na Kinshasa ezalaki Eketebi. La plupart ya ba mongo oyo bakomaki na gouvernement Mobutu avandaki na bango na Mbandaka,en particulier na parcelle ya baboti ya Eketebi. Nabakisi Mokolo azalaki<br /> leki na bango. Masuwa ya mobutu na famille ya Mokolo bazali mibale,Mampela na Loteteka ba grand-frères ya mokolo.<br /> Tozali na conversation,ezali na tina ekoma polémique te. Nazali na ndeko abali muana ya wabali  mpe mama Loteteka azali yaya na ye,na français tokoloba cousine. Ba hasards ya la vie esalaka ba<br /> proximités mosusu.<br /> Mpo na Lumumba,ozali afficianados na ye na zali nde na kati ya lisolo nakoluka ko convaincre yo té. Lumumba aboma baluba,azalaki Ministre de la défense mpe premier ministre. Ye nde azali na kati ya<br /> dissension entre baluba na bena lulua. Ye moto ayebisaki ba lulua basala angele noki te Ngalula,moluba, akokoma président ya Kasaï. Batiyaka souvent ba belge liboso. Lumumba a pardonaki Kalonji<br /> Ditunga te ndenge asalaki MNC na ye hors a réussir ko garder bena lulua na coalition na MNC,e divizaki famille baluba-lulua bana ba muntu. Udi mua ku diteka ne bena mayi,bualu bweba.<br /> Lumumba asengaki Kalonji akota na gouvernement ata mokolo te,tina yango Kalonji asalaki appui makasi na fédéralisme mpo na kozua ki mokonzi oyo Lumumba aboyaki kopesa bango. Mpe Kalonji aboyaki<br /> Lumumba aya na Bakwanga même soki mingi bazalaki koloba tozali kozela tomela mayi na crâne na ye. Baye bakumbaki Lumumba na Elisabethville bazali en vie. Munkamba par exemple azali en vie.<br /> Lumumba akangemaki gratuitement te. Bana ebongi bayeba yango. Akimaki na résidence surveillée oyo baye bayebi droit babengi assignation à résidence. Visiblement azalaki ko kende ko rejoindre ba<br /> comparses na ye na Stanleyville. Toyebi suite ya histoire ya ba acolytes na ye. Ezali page eko diviser ba congolais longtemps. Ebongi ko tourner yango. Ko penser que parce que nalingi Lumumba te<br /> nazali imbécile ezali tort monene. Les plaies causées de cette époque sont indélébiles pour ceux qui étaient blessés dans leur chair.<br /> Pour l'Université. Ozali na universitite lokola ba congolais bazalaka na diplomite. Po na yo étude universitaire il faut ba intituler yango na labelle université po yo o valider yango. Le plus<br /> grand diplôme na France epesamaka na école polytechnique na Palaiseau,le rêve de tous les parents. Esalemaka na trois ans après deux ans ya préparation ya concour d'entrée. Ba exemples ya boye<br /> ezali mingi.<br /> Idée ya université to enseignement supérieur po na ba noirs congolais ebandi na 1886. Ndenge Kaoze na baninga ba ye bakotaki na ba seminaires. Panda Paul premier universitaire congolais atangi<br /> na Belgique. Léopold II alingaki émancipation ya population noire ndenge Booker Washington,un noir affranchi,azalaki kosala na Amérique. Kobunga nte azalaki Roi ya Congo. Royaume ekozala na tina<br /> nini soki ba population na yango bazali ba arriérés? Avant mort na ye ayebisaki na premier ministre belge ya époque wana,soki bo changer maloba na ngai po na Congo nakolamuka na liwa.<br /> Nalingi meprise ezala te po na ngai. Je suis fier du Congo indépendant et je garde ma reconnaissance vis-àvis des bienfaits que les étrangers nous ont apportés.<br /> Ceci dit Lovanium Kisantu ezalaki ébauche ya université Lovanium na Léopoldville. Nakanisi otangi rapidement mpe opesi eyano na ba erreurs.<br /> Assistant médical ezalaki fonction médicale contrairement na fonction ya infirmier oyo ezali ya auxiliaire médical.<br /> Assistant azalaki ko examiner yo lokola médecin mpo dans la réalité azalaki médecin mpe cursus na ye ezalaki ko attester yango. Azalaki ko salela yo oerdonnance na ba presciption makasi.<br />  Ezangaki ye kaka titre académique ya docteur en médecine. Il était prévu ba sala trois ans na Lovanium mpo ba acquérir titre yango. Na France basalaki trois ans na ba facultés ya<br /> médecine mpe bakomi docteurs en médecine,mingi bakomaki mpe ba spécialistes mpe professeurs ya faculté. Ba buku mingi ekomami mpo na expérience congolaise ya médecine,tanga yango avant o contester<br /> ngai mpo nazali na tina ya koya koloba n'importe quoi awa te.<br /> Baye basalaki na Kisantu section administrative et commerciale lokola bomboko,Munongo,Lihau etc. Bakotaki na premier candidature ya droit te mpo na Kisantu basalaka droit te. Yango ezali clair.<br /> Lihau abandaki na Louvain na lettre avant akoma na droit mais na Kisantu asalaka droit te.<br /> Oyo o répondre  Papa Toto mpo na université libre de Bruxelle ekamuisi ngai mingi. J'espère que ezali une simple boutade ou ezali blague.<br /> ULB ezali université monene reconnue na monde mobimba,mpe na réputation makasi mingi.<br /> Paul Henri Spaak diplômé ya ULB,politicien belgo-européen ya monene,azalaki mpe premier ministre.<br /> ULB ebimisa quatre prix Nobel na médaille Fields moko. Médaille Fields ba intellectuels mpe ba mathématiciens babengi yango anti-chambre ya Prix nobel.<br /> ULB ezali Université moko distinguée mpe solvay ezalaki vitrine na yango.<br /> <br /> http://www.archive.org/stream/lesbalubacongobe01colluoft#page/vi/mode/2up<br /> <br /> <br /> http://books.google.fr/books?id=afLm1MB7d5AC&pg=PA364&lpg=PA364&dq=les+assistants+m%C3%A9dicaux+De+Craemer&source=bl&ots=nAe3Wn96j-&sig=1JKV0Gm7FMny0lp1E-dzT29GJKs&hl=fr&ei=Xr47S7_0E9XT4ga2styqCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CA8Q6AEwAA#v=onepage&q=&f=false<br /> <br /> <br />
Répondre
P
<br /> <br /> (La suite N°2 ):<br /> <br /> <br /> Nakoki meme kobakisa ye c’est le seul oyo ayekolaki Lumumba makasi mpe ayebaki kolanda lokolo na ye.<br /> Il suffit kotala Mobutu kobanda<br /> na dix premières années kobanda na 1965 tango azuaki pouvoir mbala ya mibale.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Pour ce qui me concerne, je ne pourrais pas faire une comparaison entre Mobutu et Lumumba.<br /> <br /> <br /> Les deux personnes divergent en tout.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Grand Kallé<br /> <br /> <br /> Comme je me suis déjà expliqué, je fais un copier/coller dans le site de messager.<br /> <br /> <br /> Une<br /> petite anecdote dans les années 1950,  c’est –à-dire elle s’était déroulée entre 1950 et 1959. Par exemple quand nous parlions des années 80, c’est l’intervalle des années 80 à<br /> 89.<br /> <br /> <br /> Je<br /> n’ai pas vécu à l’époque de Grand Kallé mais les histoires racontées par ses proches amis nous permettent de faire d’analyser et de recoupement. Par exemple, nous savons qu’il ne fut pas un bon<br /> gestionnaire mais un de ses meilleurs amis disait le contraire peut-être, il croyait que s’il disait la vérité, il allait souiller sa mémoire. Nous ne sommes pas aussi de moutons pour croire à<br /> n’importe quoi. Car "un esprit libre ne se soumet ni à un dogme, ni à un sentiment, ni à un préjugé seulement aux faits et à rien d’autre ".<br /> <br /> <br /> Jamais Kolonga avait : ″  le Grand Kallé m’avait sauvé de la mort car il était aussi<br /> sur la liste de Mr Mobutu. Il est toujours en vie et a déjà donné plusieurs interviews à ce propos.<br /> <br /> <br /> Dans notre époque les musiciens qui ont la conscience patriotique comme le Grand Kallé, sont devenus des oiseaux rares.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Par contre, j’ajouterai que Mobutu n’était pas encore devenu général durant cette période.<br /> <br /> <br /> Durant l’époque coloniale, je me demande si un militaire pourrait s’en prendre à un civil.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Les<br /> politiciens congolais de l’époque étaient –ils des marionnettes (Mundele-Ndombe)<br /> <br /> <br /> A propos de ce point, je veux de nouveau faire un copier / coller  :<br /> <br /> <br /> Mr<br /> Patrice Emery Lumumba est l’exception qui confirme la règle, il était étiqueté communiste car il menaçait les intérêts de la Belgique et des Etats-Unis. Ce monsieur avait toujours défendu les<br /> intérêts de congolais. Il était en avance par rapport à son époque car il était l’une de  première personne qui avait revendiquée l’indépendance totale.<br /> <br /> <br /> Par<br /> contre, cette situation avait permis à Mr Moïse Kapend Tshombe de bénéficier de l’appui militaire et financier du gouvernement et des milieux d’affaires Belges.<br /> <br /> <br /> Lui<br /> aussi était jugé comme un homme peu docile et insuffisamment contrôlable par la Belgique et la CIA. Pourquoi ? Parce que la Belgique et des Etats-Unis avaient déniché  une perle rare qui ils avaient trouvé un bon allié pour la sauvegarde de leurs intérêts au détriment.<br /> <br /> <br /> <br /> <br />
Répondre
P
<br /> <br /> Correction :<br /> <br /> <br /> Force<br /> publique<br /> <br /> <br /> Pour ce qui concerne les dires du prêtre catholique à propos de Mobutu.<br /> <br /> <br /> Je respecte votre point de vue. J’aurai souhaité écouter celui de Mobutu mais hélas de son<br /> vivant, il n’avait jamais  réagi aux écrits de  ses anciens maîtres<br /> <br /> <br />  J’ai aussi des cassettes on fait allusion à son passé. Sache que je sais<br /> distinguer le bon grain de l’ivraie. Je m’abstiens de raconter le témoignage de Mulele qu’il l’avait aussi connu dans l’armée.<br /> <br /> <br /> <br />
Répondre
P
<br /> <br /> Cher Compatriote Emmanuel Kandolo,<br /> <br /> <br /> Bonjour<br /> <br /> <br /> Je ne me suis pas contredit.<br /> <br /> <br /> 1)  Que faut-il faire pour suivre<br /> un cours à l’Université Libre de Bruxelles<br /> <br /> <br />  Je veux distinguer deux cas. Le premier, si la personne remplie les<br /> conditions d’admissibilité, elle sera  est admise et si elle s’acquitte du frais du minerval, elle devient  étudiant régulier.<br /> <br /> <br /> Le deuxième cas : Etudiant libre, une personne qui  n’est pas inscrite mais qui désire suivre le cours à l’ULB, elle doit se présenter au guichet du service d’inscription, payer une somme modique pour suivre un<br /> nombre de cours limité (3 cours dans le passé). Cet étudiant précisera les intitules de ce cours choisis à ce service (d’inscription), il aura une autorisation pour les suivre officiellement y<br /> compris d’assister aux Labo et travaux pratiques.<br /> <br /> <br /> Mais il y a aussi des étudiants touristes qui viennent assister à certains cours dans les auditoires.  <br /> <br /> <br /> Selon ses amis colons, Mobutu avait obtenu une bourse pour faire un stage en journalisme en Belgique (version officielle). Dans ma<br /> précédente correspondance, j’avais dit qu’une vielle maman qui était aussi étudiante en science sociale à l’époque disait que Mobutu préférait participer à des réunions politiques avec des<br /> politiciens.  Personnellement, il ne faisait pas allusion aux politiciens congolais.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Pour ce qui concerne Mr Disengomoka, j’avais lu un bouquin qui parlait de lui dans la<br /> bibliothèque de mon père. Thomas Kanza a bien terminé à l’université de Louvain en 1956. Je n’ai pas dit le contraire. Pour ce qui concerne Justin<br /> Bomboko, il a bien étudié à l’ULB mais ne suis pas en mesure d’infirmer ou de confirmer s’il avait terminé sa licence en 1959. Pour mémoire quand notre pays avait accédé à l’indépendance, la<br /> majorité des étudiants Congolais en Belgique étaient sollicités par les leaders politiques congolais pour gérer directement notre pays. C’est de Mario Cardoso, Marcel Lihau <br /> …etc <br /> <br /> <br /> A propos de ces étudiants, je me demande si certains avaient terminé leurs études en étant ministre ou plus tard.<br /> <br /> <br /> A ce propos, j’avais demandé officiellement à l’ULB et j’attends leurs réponses pour les détails qui dépassent l’étape de<br /> l’inscription.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Force<br /> publique<br /> <br /> <br /> Pour ce qui concerne les dires du prêtre catholique à propos de Mobutu.<br /> <br /> <br /> Je respecte votre point de vue. J’aurai souhaité écouter mais de son vivant il n’avait pas réagi à ses anciens maîtres. J’ai aussi des<br /> cassettes on fait allusion à son passé. Sache que je sais distinguer le bon grain de l’ivraie. Je m’abstiens le témoinage de Mulele qu’il avait aussi connu dans l’armée.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> ULB<br /> <br /> <br /> Est-ce que la vocation de l’ULB est de former le premier ministre de la Belgique ?<br /> <br /> <br /> Certes, cette université a déjà obtenu plusieurs prix Nobel mais si elle est connue à cause de son recteur Pierre Théodore Verhaegen qui était tué par les nazis parce qu’il avait refusé de donner la liste des étudiants de confession juive. Ce recteur avait préféré<br /> mourir au lieu de devenir un traître ou collabo de nazis<br /> <br /> <br /> C.I.A<br /> <br /> <br /> Mobutu ne fut pas un agent double mais plutôt un traitre ou encore un collabo. Il est intelligent pour les Colons  et les autres occidentaux  car il avait toujours fait ce que ses maîtres exigés de lui. Pour ce qui me concerne, il<br /> a joué le rôle de Mundele ndombe.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Est-ce que Antoine Roger Bolamba l’avait présenté à Lumumba avant ou après son recrutement par  la sûreté Belge ?<br /> <br /> <br /> Mais pourquoi n’avait jamais réagit au propos de son Mentor Pierre Davister ?<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Nakoki meme kobakisa ye c’est le seul oyo ayekolaki Lumumba makasi mpe ayebaki kolanda lokolo na ye.<br /> Il suffit kotala Mobutu kobanda<br /> na dix premières années kobanda na 1965 tango azuaki pouvoir mbala ya mibale.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Pour ce qui me concerne, je ne pourrais pas faire une comparaison entre Mobutu et Lumumba.<br /> <br /> <br /> <br /> <br />
Répondre
C
<br /> Bonjour Emmanuel. Je viens de vous lire. J'aimerais avoir une précision sur Mr Lubaya. Je crois que le père, si mes souvenirs sont bons, s'appelait ANDRE GUILLAUME Lubaya. Et c'est le fils qui<br /> s'appelle Claudel Lubaya. Pour la petite histoire, Lubaya le père a vécu un bout de temps dans la famille de Ntumba Pouce à Kinshasa. Le département de l'Essone, c'est le 91 et non le 94. En ce qui<br /> concerne la réconciliation entre les Lulua et leurs frères Luba Lubilanji, vous faites mention de l'accord signé en marge des travaux de la Table Ronde. Cet accord serait la base de la paix<br /> entre les Lulua et les Luba Lubilanji. Je ne remets pas en cause cette affirmation. Je veux seulement ajouter, peut-être est-ce un oubli involontaire de votre part, que la véritable<br /> réconciliation entre ces frères eut lieu à Ntenda au Kasaï. Je crois que vous connaissez bien l'histoire du pacte de Ntenda auquel tout Kasaïen se réfère de nos jours pour condamner et bannir<br /> tout acte tendant à susciter les troubles entre les Lulua et les Luba Lubilanji. Ce pacte eut lieu devant le Président Kasa-Vubu comme témoin. Quand il y a quelques mois, des gens de petit esprit<br /> ont enflammé quelques clans du côté de Kabeya-Kamuanga, c'est sur ce pacte que tous les notables et chefs coutumiers condamnèrent ces faits stupides empreints de tartufferie de bas étage. "Munu<br /> umua kabatu ba upanda bipesa bibidi to...vulukayi Ntenda": on ne peut diviser un seul doigt en deux parties, souvenez-vous de Ntenda. Je porterai aussi à votre connaissance qu'il a été organisé 3<br /> émissions sur la radio "Diyi dia Kasaï". Ces émissions avaient réunie Barthélemy Mukenge Shabantu, premier gouverneur du Kasaï après l'indépendance et Albert Kalonji Ngoyi, Mulopue. Ils avaient<br /> parlé de ce pacte de Ntenda, en tant qu'acteurs majeurs, pour l'expliquer aux générations futures et ceux qui ne sont pas au courant. Ils avaient parlé du conflit Lulua-Luba. Et certaines des<br /> questions sur l'histoire du Congo avec Kalonji comme acteur avaient été abordées. J'ai les éléments audio de ces 3 émissions. Si vous êtes intéressé, je suis prêt à vous les envoyer pour les<br /> "mbokatiers" qui seraient intéressés. Mes salutations fraternelles à tous.<br /> <br /> <br />
Répondre
J
<br /> Bonjour Mr kandolo,<br /> <br /> Vous êtes vraiment exceptionnel dans votre façon d'expliquer et de rapporter des faits historiques qui concernent surtout les années noires de l'histoire de notre pays. Bien que vous le faîtes dans<br /> notre patois, j'ai toujours eu envie de vous lire avec le même engoument. Je vous remercie pour cela car ceci n'est pas donné à tout le monde.<br /> <br /> Cépendant, je dois vous avouer que chaque fois que lis vos chroniques, du début à la fin quelle qu'en soit la durée, j'affiche un plaisir inéffable. Lequel plaisir s'estompe brutalement à la<br /> lecture du dernier mot. J'ai toujours eu l'impression d'avoir exécuté une tâche à moitié.<br /> C'est à peu près ce que tout homme sent lorsqu'il vient de se quitter avec une femme ou fille avec qui il a bien discuté quelques minutes plus-tôt sans lui avoir demandé ses coordonnées postales ou<br /> téléphoniques.<br /> L'explication de cette sensation est qu'à la fin de vos articles, j'ai toujours l'impression d'être passé à côté d'un trésor que je risque de ne plus retrouver.<br /> <br /> Pour que des telles frustrations ne puissent plus me hanter, très cher grand frère, je vous prie de procéder autrement. Cela pourra prendre le temps que ça prendra mais l'essentiel est d'y avoir<br /> pensé et surtout d'avoir commencé.<br /> Je suis encore plus conforté dans cette conviction car vers la fin de vos chroniques, j'ai un dégoût semblable à celui d'un historien qui sort de chez le griot. Après vos nombreuses<br /> interventions sur des nombreux sujets, je pense que le temps est venu pour nous consigner vos très riches connaissances dans un livre,  avec des citations des sources et une<br /> bibliographie si possible pour que les générations futures  et des chercheurs puissent en tirer une satisfaction maximale. De cette façon, vous aurez rendu un service énorme à notre<br /> jeunesse.<br /> <br /> Tous mes remerciements anticipés.<br /> <br /> <br />
Répondre
A
<br /> <br /> Kulutu Emma Kandolo a.k.a. fondation de l'histoire du Congo, matondo mingi na musala ozali kosala okati na biso na makambo etali koteya pe koyanola miyano na makambo matali Congo.<br /> <br /> <br /> Lelo soki mboka ezali kokufa ezali te pona ezali na libabe kasi kozanga koyeba makambo ya mboka nde esali lelo ete tokoma komono pasi!<br /> <br /> <br /> Merci<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Tshikobele Mongombe@<br /> <br /> <br /> Na canada, malili hein!<br /> <br /> <br /> <br />
Répondre
D
<br /> Merci Mingi Kulutu Emma Kandolo,<br /> En tout malgre CRISE ECONOMIQUE FINANCIERE ekoma ko affecter poches na ngai...Mais CERVEAUX na ngai edjali na crise te..<br /> Nasepeli mingi na ndenge opesi vraiment lisolo na kati ya MOZINDO..<br /> <br /> Kotanga makomi nayo pe masolo ebetamaka awa y'ango mutu etindaka ngai nazongaka toujours na forum oyo pona ko apprendre. Na mokili in faut apprendre eloko ya sika chaque jour.<br /> <br /> Ngai leki nayo yaba mbula mosika nazalaka toujours FASCINER na makambo malekaki na RDC..avant ngai nabotama. pe t'ango nadjalaki BWANA MUKE(Kulutu ANDO CHANGA mutu ayebi esika na kola akoki ko<br /> yebisa yo)..Non seulement pona ko satisfaire curiosite na ngai..mais pour aussi comprendre pourquoi LELO RDC tokoma na kokoso ya motindo oyo.<br /> <br /> Bonne annee elamo na libota wayo mosika odjali, nakosenga Nzambe abatela pe a continuer kopesa yo nzoto kolongono na mbula oyo ya sika modjali koya.<br /> <br /> Leki wayo ..DIO-DIO<br /> <br /> <br />
Répondre
K
<br /> Ndeko wa ngai Kandolo,<br /> losako mingi lokola mayi ya ebale ya ba Nkoko na biso Congo.<br /> Manso olobi ekoti ngai na matoyi, ozali penza muana ya mboka, un bon narrateur, ya Lisapo Ongee, Histoire en Or. Batu lokola bino, ebongi bozala boyike na Congo, mpo Histoire ya mboka ekufa te,<br /> lisusu merci mingi.<br /> Mpo na bozongi ya Dr Moise Tshombe Kapend, na Leopoldville comme premier ministre, olobi yango se likolo likolo, na retenir kaka Tshombe azongi na Kinshasa puisque Cyrile Adoula a decider atikela<br /> ye ebonga ya ki premier ministre.<br /> Tozalaki na vieux na biso moko ya Lumumbiste awa na pays moko ya Europe, ye azalaki membre ya jeunesse ya MNC na Kisangani, mpe na sima akendaki kotanga na URSS toujours na bourse ya REP. POP. DU<br /> CONGO-Stanleyville.<br /> Tomona ba photo na bango na URSS, na kati okomona ba vieux Bula Mandungu mpe ba leaders mingi ya Afrique progressiste.<br /> Aloba na biso, concernant retour ya Moise Tshombe na Leopoldville comme premier ministre, ezalaki mince affaire te, ba contacts politiques internationaux ya HAUT NIVEAU, esalama, tango wana HENRI<br /> SPAAK motu azalaki ministre ya affaires etrangeres ya Belgique, ba Lumumbistes bakendeki d'abord na Bamako kuna na Mali, kokutana na president malien Modibo Keita, ye a communikaki bango intention<br /> ya ba pays occidentaux mpe ya gouvernement ya Leo, ke Tshombe azali kokoma premier ministre, d'apres vieux na biso oyo, aloba ba Lumumbistes nionso na Bamako ont pris Modibo Keita pour un FOU, kasi<br /> lokola ezalaki bango, donc ba Modibo Keita, ba Sekou Toure, ba Nasser, ba Nyerere, ba Massamba Debat, ba Nkruma etc... batu bazalaki ko soutenir bango, ba Lumumbistes nionso basalaki semblant ya<br /> koyoka attentivement oyo Modibo Keita azalaki koyebisa bango, sans pourtant ba preter foi na bilobela ya Malien oyo. Lokola ba constataki ke ba Lumumbistes bazali d'accord te na proposition wana,<br /> sikoyo ba invitaki bango na Bruxelles, kuna bakutanaki na Henri Spaak, mondele oyo ayebisaki bango boye : decision esili kosuama, bozali na tout interet ya ko composer na Tshombe, ndenge kaka ndeko<br /> na bino Modibo Keita ayebisaki bino, bolinga bolinga te, Tshombe azali kozonga na Leopoldville mpe azali kokoma premier ministre, a vous le choix, ekomaki presque intimidation.<br /> Tango ba progessistes africains bayaki ko comprendre ke, retour ya Moise Tshombe na ba affaires, ezalaki moyen mpo na ba Occidentaux ya kobengana bango na pouvoir, ekomaki deja trop tard, soki<br /> otali malamu la plupart ya ba militaires oyo basalaki ba coup d'etat na Afrique, bazalaki ba SODA oyo bayaki na compte ya ONU na Congo na ba 1960, tango oyo basalaka ba nzembo oyo :<br /> Ah ah Leopoldville. moi parler pas lingala.<br /> Mpe lisusu ba sous-officiers africains oyo ya contigent ya ONU na Congo, ba gardaki ba contacts etroits na General Mobutu, combien de fois president Mobutu azalaki citer te na ba tentative ya ba<br /> coup d'etat na ba pays africains.<br /> Ba Lumumbistes balingaki ezala moko na bango, ata a se ralliaki na pouvoir ya Leopoldville, likambo te, kasi azala d'origine Lumumbiste, motu oyo akokitana na Cyrile Adoula, mpo na tangu wana le<br /> Congo/Kinshasa ezalaki presque na maboko ya ba Lumumbistes, les 3/4 du pays, peut-etre yango mpe ezali origine ya liwa ya Jason Sendwe.<br /> Moto abetela biso lisolo oyo azali lumumbiste pur sang, tangu Laurent Desire Kabila azuaki bokonzi na 1997, ye akendeki na Kinshasa mpo Mzee apesa ye poste, kasi azonga na Poto, sans ke ayebisa<br /> biso nini amonaki, nini ayokaki, mutisme total, lelo vieux wana akufa, mort subite.<br /> Yango ndeko Kandolo, okoki mpe kobeta episode oyo ya Henri Spaak na ba demarches nionso oyo e eboutisaki na nommination ya Dr Moise Tshombe Kapend comme premier ministre ya Congo Leo, puisque<br /> premier discours ya Moise Tshombe ezalaki na Stade Roi Baudouin ya Leopoldville, azalaki koloba na francais avec interprete na lingala, alobaki entre autres : BIEN QUE J'AI PROCLAME L'INDEPENDANCE<br /> DU KATANGA, JE NE PEUX EN AUCUN MOMENT OUBLIER LES 2 345 000 KM2 DU CONGO, LA TERRE DE NOS ANCETRES, LE COEUR DE NOTRE MAMAN... ezalaki confession moko monene, pardon na yango ezalaki tout de<br /> suite, Tshombe akomaki plus populaire na Congo que n'importe quel autre politicien... <br /> Citoyen et homme d'etat belge Henri Spaak, azali motu oyo a s'implikaki mingi na makambo ya Congo, ebongi obeta mua moke mpo na ye, mpo yo ndenge toyebeli yo, ozali makasi na ba recherches, mpo<br /> okolisa lisusu oyo toyoka mpo na tata wana ya belge.<br /> 2010 epesa yo lisusu, nzoto makasi, mpo na masolo ya sika.<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br />
Répondre
P
<br /> Mbote mingi na batangi mbokamosika.<br /> Na pesi merci na ndeko Kandolo na oyo nionso awuti kokoma, mpo mingi bazli kosakana na oyo babengi "histoire", kokoma yango ezali liseki te.Il faut koyeba nini ozali koyebisa baninga mpo bango mpe<br /> bakoka ko relater yango na ba mosusu pe  na bana na biso sans déformer.<br /> Encore une fois un grand merci!<br /> .<br />  <br /> <br /> <br />
Répondre